PRIJAVA
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je održana prezentacija dokumenta “Utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020.-2030.” koji se tiče opredijeljenosti ispunjavanja Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Svjetski lideri su se tokom Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine usaglasili da unaprijede klimatske akcije kako bi ograničili porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa.
Ažurirani NDC obuhvata plan smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. i skoro 66 posto do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu.
Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjedavajući Zelenog kluba, čestitao je Vijeću ministara BiH na usvajanju ovog dokumenta.
“Smatram da se radi o izuzetno važnoj temi. Drago mi je da smo svi zajedno uspjeli u parlament unijeti zelene politike, teme borbe protiv klimatskih promjena, očuvanja okoliša, a na koncu i očuvanja našeg zdravlja. Drago mi je jer smatram da ove teme mogu biti integrativni faktor bh. društva. Ne postoji srpski, hrvatski ili bošnjački zrak, postoji čist zrak i zagađen zrak. Ja znam da je u bh. društvu teško staviti ove teme u fokus, ali kada ove teme budu prioriteti našeg društva onda ćemo biti mnogo sretnija zajednica”, kazao je Magazinović u obraćanju novinarima.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, poručio je da je ovo vrlo važan dokument koji je već usvojen.
“Savjet ministara je usvojio ovaj značajni dokument. Treba istaći da Bosna i Hercegovina jeste dio Pariškog sporazuma, ali isto tako jesmo i potpisnica Sofijske deklaracije, što nam daje obavezu da zajedno kao i druge zemlje intenzivno radimo kako bi dali doprinos na ublažavanju klimatskih promjena, i mi smo to uradili. Šaljem jasnu poruku iz BiH, da želimo da se bavimo zelenim politikama, a i da na adekvatan način artikulišemo naše potrebe kako bi donosili mjere koje bi ublažavale klimatske promjene. Treba reći da je BiH prva zemlja u regiji Zapadnog Balkana koja je to uradila”, rekao je Košarac.
Steliana Nedera, rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), podsjetila je da sve države potpisnice, prema Pariškom sporazumu, imaju obavezu da ažuriraju svoje ciljeve svakih četiri do pet godina.
“Tako da je tokom 2020. godine UNDP radio zajedno sa BiH na reviziji utvrđenih doprinosa. Drago nam je da su novi doprinosi još ambiciozniji i omogućit će nam da radimo na još ambicioznijim ciljevima kako bi se ubrzalo smanjenje stakleničkih gasova i spriječile klimatske promjene”, rekla je Nedera.
Prema riječima Ingrid Macdonald, rezidentne koordinatorice UN-a u Bosni i Hercegovini, 2021. je ključna godina.
“U subotu je bio Svjetski dan zaštite okoliša i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nas je podsjetio da narednih deset godina predstavlja posljednju šansu da izbjegnemo klimatsku katastrofu. Opisao je 2021. kao ključnu godinu za suočavanje sa alarmantnom situacijom u vezi globalnih klimatskih promjena i također je pozvao zemlje da podnesu ambiciozne akcione planove”, kazala je Macdonald.
Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH, izjavio je da je Bosna i Hercegovina jedna od prvih država u regionu koja je u saradnji sa međunarodnim partnerima dostavila svoje ambiciozne doprinose UN-u prije konferencije o klimatskim promjenama u Glasgowu u novembru.
“Nadam se da će nakon Pariškog sporazuma ta konferencija biti prekretnica u još ambicioznijem naporu smanjenja emisija i putu ka cilju nula emisija do sredine stoljeća. Mi i dalje podržavamo Bosnu i Hercegovinu. Puno je posla pred svima nama”, rekao je Field.
