PRIJAVA
Akademik, dr. Aleksandar Knežević
Poštovani gosp. Ministre,
Kao svaki normalan čovjek redovno izlazim na izbore i redovno glasam za „Našu stranku“. Radujem se napretku te političke stranke. I Vas lično cijenim. Ali zaprepastio sam se kada sam čuo vijest koja ima veze sa ministarstvom na čijem ste Vi čelu.
U izvještaju od 14. februara og. sa sastanka Vijeća ministara koji se odnose na podršci Vijeća ministara BiH za uvoz električnih automobila stoji da se korištenjem tih automobila:
- smanjuje zagađenje zraka i
- postiže bolja zaštita okoliša.
Obje konstatacije su potpuno pogrešne.
Ad. 1. Termin zagađenje zraka ne postoji. U propisima o zaštiti zraka/vazduha od zagađivanja u oba bh. entiteta stoje termini (i) zagađivanje, tj emitovanje zagađujućih materija i (ii) zagađenost, tj. prisustvo zagađujućih materija u atmosferi. Postoje dva termina kako bi se razdvojile dvije odgovornosti: (i) odgovornost vlasnika objekta vezano za njegovu aktivnost i (ii) odgovornost planera prostora. Termin zagađenje ne poznaje ni struka ni zakonodavstvo. Ali, ovdje je posebno značajno napomenuti da električni automobili više zagađuju zrak od klasičnih automobila posljednje generacije.
Ad.2. Proizvodnja i eksploatacija električnih automobila zahtijeva specifične sirovine, poput litija čija ekstrakcija ima veliki uticaj na okolinu, te je potpuno neprihvatljiva tvrdnja da će ti tipovi automobila doprinjeti boljoj zaštiti okoliša.
Bh. politika je razvila sistem dezinformacije građana
Uticaj električnih automobila na kvalitet zraka
Danas u svijetu opada emisija sumpordioksida. Isto i ugljen monoksida. Benzini više ne sadrže tetraetil-olovo i sumpor. Ostaje značajna emisija čvrstih čestica. Električni automobili imaju veću masu, teži su. Imaju veće trenje guma o tlo, veću emisiju čvrtstih čestica. Ovdje se ne radi o ličnom stavu; opšte je prihvaćen stav – električni automobili više zagađuju zrak od standardnih automobila posljednje generacije.
Svrha uvođenja električnih automobila
Električni automobili se uvode kao mjera suzbijanja klimatskih promjena. Na mobilnost (saobraćaj) otpada oko 25 % svjetske emisije stakleničkih gasova i to je razlog što se u svijetu organizovano radi na substituciji motora sa unutrašnjim sagorijevanjem sa električnim motorima.
Zagađivanje zraka i emisija stakleničkih gasova su dva potpunoa različita pojma. Ovo znači da se ne smiju brkati zagađujuče materije i staklenički gasovi. Na pr.:
CO je zagađujuća materija, a CO2 staklenički gas,
NO2 je zagađujuća materija, a N2O staklenički gas, itd.
Dakle, električni automobili se uvode kao mjera smanjenja emisije stakleničkih gasova, a ne kao mjera smanjivanja zagađivanja zraka ili zaštite okoline kako to tumači državno Ministarstvo komunikacija i prometa na sjednici Vijeća ministara.
Ko će snositi gubitak prihoda države po osnovu smanjene carine na uvoz električnih automobila
Konvencija o klimatskim promjenama UN eksplicitno razlikuje dvije grupe država: (a) one koje su odgovorne za klimatske promjene i (b) one koje trpe posljedice klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina se nalazi u ovoj drugoj grupi država. Prema odredbama Konvencije Bosna i Hercegovina nema obavezu da smanjuje emisije stakleničkih gasova. Naravno, ona može to da radi ukoliko to odgovara njenom razvoju, ili ukoliko neka od država koje su odgovorne za klimatske promjene, snosi troškove sniženja tih emisija u Bosni i Hercegovini.
Važno je napomenuti, Bosna i Hercegovina može tražiti od Sekretarijata Konvencije sredstva za saniranje šteta prouzrokovanih klimatskim promjenama za koje su odgovorne razvijene države. Bosna i Hercegovina može dobijati i besplatnu stručnu pomoć za adaptaciju klimatskim promjenama; na primjer kako reagovati ukoliko dolazi do smanjenja količine padavina (primjena odgovarajućih poljoprivrednih tehnika, izbor sjemena).
Znači, Bosna i Hercegovina nije obavezna da smanjuje svoju emisiju stakleničkih gasova. Naravno, ona to može da radi, da slijedi tehnološki razvoj svijeta. Ali ako se pridružuje da podrži obaveze zemalja koje su odgovorne za klimatske promjene, postavlja se pitanje ko treba da kompenzira smanjeni prihod države zbog smanjenja prihoda od carina. To mora da kompenzira Sekretarijat Konvencije, a o trošku razvijenih država.
Dakle, Bosna i Hercegovina, ukoliko je donijela odluku o subvencioniranju carine za uvoz električnih automobila, ima pravo da taj gubitak nadoknadi tražeći kompenzaciju od Sekretarijata Konvencije o klimatskim promjenama.
