Prošlost se ne može zaboraviti, a pogotovu se ne može izbrisati. Bez istine o prošlosti nema puta u budućnost.
Institut za istraživanje genocida Kanada u saradnji sa bošnjačkim džematima u Kanadi organizuje komemoraciju povodom 26. godišnjice od srpskog genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Komemoracija će se održati putem zoom platforme. Informacije na imidžu u prikački. Mi moramo da pamtimo događaje, kao što pamtimo svoje ime i prezime. Imajući to u vidu pozivamo vas da svojim prisustvom zajednički izgrađujemo kulturu pamćenja za genocid u Srebrenici i odamo počast žrtvama genocida uz jasnu poruku da mi ne zaboravljamo.
Dosadašnji najvažniji rezultati u oblasti kulture pamđenja u Kanadi su : bosanski jezik je priznat u Kanadi, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima, genocid u Bosni i Hercegovini se izučava u školama u Kanadi, Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o srpskom genocidu nad Bošnjacima Srebrenice, pušten je u parlamentarnu proceduru Zakon o bosanskom genocidu, podržana inicijativa za osnivanje Klub prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom parlamentu, organizirana stalna izložbena postavka o srpskom genocidu nad Bošnjacima Srebrenice u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku, srpski genocid nad Bošnjacima Srebrenice prezentiran Kanađanima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran projekat kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka, uz pomoć Kanadskog parlamenta organizovana peticija koju je potpisalo vise hiljada Kanađana za krivično sankcioniranje negatora genocida. Posebno je važno što kanadski gradovi na prigodan način obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH, svjetski Dan bijelih traka i Dan genocida u Srebrenici.
U godini kada se navršava 26 godina od genocida u Srebrenici, največeg zločina poslije holokausta u Evropi ukazujemo na neophodnost prevladavanja kulture nekažnjivosti, te na neophodnost sprečavanja negiranja genocida u Srebrenici, koji je potvrđen pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, kao i na spoznaju da je njegovo priznanje prvi korak na putu do pomirenja. Nikada nećemo zaboraviti genocid i žrtve. Da bismo poštovali prošlost, žrtve i preživjele, zločin u Srebrenici moramo nazvati genocidom. Da bismo gradili budućnost, moramo se suprostaviti negiranju genocida. Kultura sjećanja na žrtve genocida je od egzistencijalne važnost. Kroz komemoraciju pokazujemo sveobuhvatnu sliku genocida, čin, razloge i posljedice genocida. Genocid u Srebrenici nije lokalno, već globalno pitanje. Važno je suočavati se sa genocidom. Važno je ukazati na važnost memorijalizacije genocida i kolektivnog sjećanja. Kroz memorijalizaciju genocida i kolektivno sjećanje radimo na historijskom pamćenju, kao bitnom faktoru otpora fašizmu, destrukciji i agresiji. Čuvajući uspomene na genocid u Srebrenici, danas snažno afirmišemo univerzalne vrijednosti: bogatstvo različitosti, antifašizam, svetost mira i razvijamo aktivizam i internacionalno suprostavljanje nepravdama i svim devijacijama vremena u kome živimo. Čuvajući uspomene na genocid u Srebrenici sprječavamo buduće genocide. Porodice žrtava genocida u Srebrenici i dalje čekaju pravdu. Bez odgovornosti, pravde i odštete nikada neće moći da se postigne dugoračno pomirenje.