Današnji svijet nezamisliv je bez novca, koji je postao ključni alat za razmjenu dobara i usluga. Iako postoji određena nesigurnost oko tačnog trenutka nastanka novca, ekonomski stručnjaci se slažu da je novac uveden kako bi zamijenio stariji sistem robne razmjene, gdje su se ljudi trgovali dobrima bez upotrebe novca. U tom sistemu, primjerice, poljoprivrednik bi zamijenio stoku za povrće ili radnu snagu za drvo. Prvi tragovi novca datiraju iz 3000. godine p.n.e. na području drevne Mezopotamije, gdje su ljudi bilježili dugove crtanjem simbola na glinenim pločicama, postavljajući temelje za kasniji razvoj valuta.
Razvoj civilizacija i novca
Prvi metalni novac pojavio se u 7. stoljeću p.n.e. u Lidiji, današnjoj Turskoj, te u Kini. Lidijski novčići, izrađeni od legure zlata i srebra, bili su prvi službeni novac izdan od strane države, dok su kineski novčići bili izrađeni od bronze i oblikovani poput alata. Ovi rani novčići označili su značajan korak naprijed u trgovini, olakšavajući razmjenu dobara. Iako su ti novčići bili neujednačenog oblika, s utisnutim motivima poput lava i bika, označili su početak nove ere u trgovinskim tokovima.
Kasnije su civilizacije nastavile razvijati svoje valute, a prvi papirnati novac uveden je u Kini u 11. stoljeću tokom dinastije Song. Trgovci, umorni od težine metalnog novca, počeli su koristiti depozitne potvrde, što je dovelo do stvaranja prvih papirnih novčanica.
Širom svijeta postojali su i drugi oblici novca, poput školjki ili zrna žitarica, koji su imali praktičnu vrijednost. Prema Discover magazinu, među prvim poznatim valutama bile su kovanice iz drevne Kine, Indije i Grčke, dok su i druge civilizacije eksperimentirale s različitim oblicima valute.
Najstarije Kovanice u svijetu koje su i danas u upotrebi
Industrijska revolucija i rast međunarodne trgovine u 19. stoljeću doveli su do uspostave zlatnog standarda u Engleskoj 1816. godine, gdje je vrijednost novčanica bila povezana s količinom zlata u državnim rezervama. Iako je ovaj sistem funkcionisao do 20. stoljeća, povučen je iz upotrebe 1970-ih.
U današnjem svijetu, novac je evoluirao i više nije ograničen na fizičke oblike. Kartice, online plaćanja i kriptovalute su postale svakodnevnica. Ipak, postoje valute koje su preživjele stoljeća. Među deset najstarijih valuta u opticaju su britanska funta (8. stoljeće), američki dolar (1785.), japanski jen (1871.) i švicarski franak (1850.). Također, među najstarijima je i srpski dinar, koji potiče iz 1214. godine, te ruska rublja iz 13. stoljeća.