Ne priznaju se ni obrazovanje ni diplome
Većina ljudi ne vidi da će u narednih nekoliko godina biti bolje u BiH. Siti su, kažu, podjela, dnevno-političkih prepucavanja, prijetnji otcjepljenjem, raspadom države i svim onim što bh. političari koriste već dvije decenije kako bi suvereno vladali.
Svoju budućnost u BiH ne vidi ni mlada Banjalučanka, Anđela Milojević. Trenutno je učenica Srednje muzičke škole i želi što prije otići.
– Za pet godina vidim se negdje vani, naprimjer u Njemačkoj. Želim da studiram i nađem posao u struci, pošto to ovdje i nije tako moguće, kaže Anđela.
Zašto mislite da nije moguće naći posao ovdje?
– Pa zato što ne priznaju dovoljno ni obrazovanje, ni diplome. Danas je teško naći posao u svojoj struci, a da su uslovi rada normalni, da je normalna plata, da možeš da platiš sve režije i da normalno živiš, odgovara Anđela.
Prema Anketi o radnoj snazi državne Agencije za statistiku, BiH je 2013. godine imala 3,05 miliona stanovnika, a prošle godine 2,7 miliona, što je za oko 350.000 manje. Ukoliko se toj brojci dodaju podaci Unije za održivi povratak prema kojima je od jula 2013. do početka 2019. godine BiH napustilo minimalno 186.000 stanovnika, dolazi se do podatka da je BiH u posljednjih šest godina napustilo više od 530.000 stanovnika.
Alarm niko ne uključuje
Bosanskohercegovački političari svjesni su da mladi, prije svega, odlaze, do sada nisu utvrdili mehanizme kako bi pokušali da zaustave ovaj trend. Evo kako na taj problem gleda član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
– Moramo da učinimo sve da prestanemo biti mjesto gdje se školuju mladi ljudi, u šta društvo ulaže ogromne novce, a da nakon toga odu i svoja znanja tamo primjenjuju, a nama se vraćaju kao penzioneri da mi o njima socijalno brinemo i smještamo ih u naše gerijatrijske centre, rekao je Dodik u jednom od javnih nastupa, oktobra prošle godine.
Njegov kolega, također član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović svjestan je da mladi, kako kaže, odlaze iz politički nestabilnog sistema.
– Iz toga je zaključak da mi u BiH moramo učiniti sve da imamo, prije svega, stabilan politički sistem, smatra Džaferović.
Podaci nevladinih organizacija o odlasku mladih iz BiH u većini država bi bili alarm za uzbunu, no takvo što nije se desilo u BiH. Donosioci odluka još uvijek nisu pronašli mehanizam kako zadržati svoje građane da ne odlaze. Ne čine to ni vjerske zajednice u BiH, piše RSE.
Jedan od rijetkih je imam iz Zavidovića, Izet ef. Čamdžić. U jednoj od svojih poruka, koje objavljuje na svom YouTube kanalu, on se osvrnuo na to kako je teško zadržati mlade ljude u BiH. Efendija Čamdžić se pita šta to ova država nudi mladima da ih zadrži u njihovoj domovini?
– Da vi trebate svome sinu ili kćerki, koji jutros pakuju kofere da krenu na radno mjesto u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj, šta biste mu vi rekli da ne pakuje kofer i ostane ovdje. Rekli bi mu: Nemoj ići, kapije preduzeća su zaključane. Nemoj ići, jer ćeš već slijedeće sedmice svjedočiti svađama u opštinskom vijeću, federalnom Parlamentu, državni se možda neće ni sastati, poručio je Čamdžić.
Podaci Agencije za statistiku BiH iz godine u godinu pokazuju kako se smanjuje broj rođenih, a povećava broj umrlih. Tako je u 2018. godini registrovano 21.006 živorođene djece što u odnosu na 2017. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 2,09 posto.
Demografska depopulacija
Sociolog Amer Osmić kaže kako se malo ljudi rađa, mnogo umire, a još više odlazi. Rezultat toga je demografska depopulacija koja je u našem slučaju nekontrolisana.
– To znači da su nužne, iznimno nužne pronatalitetne politike koje će motivirati mlade ljude u ovoj državi da ostanu i da vide da u ovoj državi mogu živjeti sa nekim približnim životnim standardom koji imaju njihovi vršnjaci u Zapadnoj Evropi. Da li smo kao društvo ovog upozorenja svjesni – nisam siguran, zaključuje Amer Osmić.
Prema podacima koje su objavili Ujedinjeni narodi, BiH je u posljednjih devet godina izgubila deset posto svog stanovništva. Prema istom izvoru, prognoze su da će do 2030. godine, a najkasnije 2050. BiH ostati bez više od 20 posto građana.
PRIJAVA
