PRIJAVA
Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić ponudio je konkretan i pravno-politički veoma značajan prijedlog kojim bi se, jednom amandmanskom promjenom Ustava Bosne i Hercegovine, moglo riješiti pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH.
Prema ovom prijedlogu, cijela Bosna i Hercegovina bila bi jedna izborna jedinica za izbor članova Predsjedništva BiH. Tri člana Predsjedništva postala bi tri kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova, uz jasno pravilo da ne mogu biti iz reda istog naroda. Time bi se otvorila mogućnost da kandidat za člana Predsjedništva BiH bude ne samo Bošnjak, Srbin ili Hrvat, nego i Bosanac, Jevrej, Rom ili pripadnik bilo kojeg drugog naroda, odnosno građanin Bosne i Hercegovine koji se ne izjašnjava kroz postojeće etničke kategorije.
Takvo rješenje bi, prema mišljenju akademika Kurtćehajića, omogućilo da se konačno provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i da se ukloni diskriminacija postojećeg sistema u kojem su birači ograničeni teritorijalno i etnički – u Republici Srpskoj na izbor srpskog člana Predsjedništva, a u Federaciji BiH na izbor bošnjačkog ili hrvatskog člana.
TV Sensor smatra da je ovaj prijedlog važan jer ne ide u pravcu novih podjela, trećih entiteta ili dodatnih izbornih jedinica, nego prema jačanju građanskog principa, jednakosti birača i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine. Umjesto da probosanska politika samo reaguje na inicijative koje dolaze s hrvatske ili srpske političke strane, ovo bi mogao biti temelj jedne ozbiljne državne platforme.
Akademik Kurtćehajić također predlaže da se pitanje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH riješi proširenjem sadašnjeg sastava sa 15 na 19 delegata. Pored postojećih pet Bošnjaka, pet Srba i pet Hrvata, dodala bi se četiri delegata iz reda Ostalih naroda i građana Bosne i Hercegovine. Time bi se i u ovom važnom državnom tijelu otvorio prostor za ravnopravnije predstavljanje svih onih koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima ili se ne žele tako izjašnjavati.
Ovaj prijedlog ima posebnu težinu jer se poziva na samu preambulu Ustava Bosne i Hercegovine, koja pored Bošnjaka, Srba i Hrvata prepoznaje i Ostale, kao i građane Bosne i Hercegovine. Također ukazuje na postojeću koliziju unutar samog Ustava BiH, jer član 2. stav 2. propisuje da Evropska konvencija o ljudskim pravima i njeni protokoli imaju direktnu primjenu i prioritet nad domaćim zakonodavstvom, dok sadašnje odredbe o Predsjedništvu i Domu naroda proizvode diskriminaciju.
Zbog toga bi, kako se predlaže, od Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije trebalo tražiti jasnu političku podršku i pritisak kako bi se osigurala dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, potrebna za amandmanske promjene Ustava BiH.
TV Sensor smatra da prijedlog akademika Kurtćehajića zaslužuje ozbiljnu javnu raspravu i institucionalnu pažnju. Ovo nije samo pravno pitanje, nego pitanje budućeg karaktera Bosne i Hercegovine: hoće li ona ostati zarobljena u etničkim blokadama i teritorijalnim podjelama ili će krenuti putem jednakosti svih svojih građana i naroda.
Vrijeme je da probosanske snage prestanu djelovati defanzivno i da ponude vlastitu, jasnu i državotvornu platformu. Prijedlog akademika Kurtćehajića mogao bi biti upravo jedan od temelja takve politike.
