PRIJAVA
Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić analizirao je neke od tvrdnji Milorada Dodika, ocjenjujući ih kao manipulacije odredbama Ustava Bosne i Hercegovine.
Kurtćehajić ističe da Dodik tvrdi kako poštuje i prihvata slovo Dejtona, a istovremeno iznosi stavove koji su, prema njegovoj ocjeni, u suprotnosti s Ustavom BiH.
„Dodiku treba objasniti da je članom I, stavom 5. Ustava BiH jasno određeno da je glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo. On to uporno negira i govori da je njegov glavni grad Beograd“, navodi Kurtćehajić.
Osvrćući se na Dodikove izjave o unutrašnjoj suverenosti Republike Srpske, Kurtćehajić naglašava da u Ustavu BiH nema ni slova o suverenosti entiteta, nego o suverenosti Bosne i Hercegovine.
Također ukazuje na to da Dodik Bosnu i Hercegovinu naziva državnom zajednicom, pa čak osporava i da je država, iako u članu I, stavu 1. Ustava BiH jasno stoji da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje kao država.
Kurtćehajić kritikuje i Dodikovo korištenje izraza „zajedničke institucije“.
„Dodik institucije BiH naziva zajedničkim institucijama, iako se one u Ustavu tako ne navode, osim možda u njegovim prijevodima. Ustav ih označava kao institucije Bosne i Hercegovine“, ističe Kurtćehajić.
Posebno se osvrnuo na tvrdnju da je Republika Srpska Dejtonskim sporazumom unijela svoju državnost u Bosnu i Hercegovinu. Prema njegovim riječima, RS je prije Dejtona bila paradržavna tvorevina, dok je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata 6. aprila 1992. godine od Evropske zajednice, a 7. aprila od Sjedinjenih Američkih Država, bez entitetskog uređenja. Kao takva, primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. godine.
Kurtćehajić naglašava da RS svoje ustavno postojanje temelji na Dejtonskom sporazumu, kao jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta.
Govoreći o Dodikovim najavama otcjepljenja, poručuje da u Dejtonskom sporazumu ne postoji nijedna odredba koja predviđa takvu mogućnost.
Osvrnuo se i na tvrdnje da je državno zemljište vlasništvo entiteta. Navodi da se Dodik pritom poziva na član III, stav 3. Ustava BiH, koji uređuje raspodjelu nadležnosti.
Prema Kurtćehajićevom tumačenju, ta odredba ne predstavlja osnov za entitetsko vlasništvo nad državnim zemljištem. Ističe da je državna imovina sukcesijom SFRJ pripala bivšim jugoslavenskim republikama, pa tako i Bosni i Hercegovini.
„Dodikova politika nastala je kada je varalica naišao na lakovjerne“, ocjenjuje Kurtćehajić.
„Dodika treba poslati na kurs Ustava BiH za početnike“, zaključuje akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić.
