PRIJAVA
Bosanskhercegovački identitet nije negiranje pojedinačnih identiteta Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, već razvijanje pripadnosti državi Bosni i Hercegovini. On podrazumijeva državni bosanskohercegovački patriotizam, njegovanje i razvijanje tradicionalnih vrijednosti tolerancije i suživota naših naroda, njegovih različitih kultura i religija, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na svečanoj akademiji povodom Dana Bošnjaka, javlja Anadolu Agency (AA).
U Vijećnici je večeras upriličena svečanost u povodu obilježavanja Dana Bošnjaka, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod, a pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića i pokroviteljstvom gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake.
Ceremonija je počela intoniranjem državne himne BiH, a popraćena je i kulturno-umjetničkim programom.
Džaferović je u svom obraćanju podsjetio kako Bošnjački sabor, održan 27. i 28. septembra 1993. godine nastao iz nesumnjive potrebe i osjećaja odgovornosti bošnjačkog naroda, ne samo prema sebi, već prije svega državi Bosni i Hercegovini i njenoj opstojnosti.
Bošnjački sabor je, prema njegovim riječima, nesumnjivo jedan od najznačajnijih događaja za Bošnjake u njihovoj historiji, jer su odlukom sabornika vratili svoje ime i bosanski jezik.
“Bošnjaci su dakako postojali i prije bošnjačkog sabora. Mi nismo nastali prije 26 godina. Tu smo otkako je i države Bosne i Hercegovine. Od nas su svi koji su se vijekovima borili za ovu zemlju i njene ljude. Bošnjaci i Bosna i Hercegovina su oduvijek bili sudbinski povezani. Tokom gotovo cijelog 20. vijeka bila su prisutna osporovanja Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine. Vrhunac toga je bio period agresije od 1992. do 1995. godine. A cilj je uvijek bio isti: ugasiti prvo Bošnjake, Bosance, a potom ugasiti i Bosnu. Upravo je Bošnjački sabor u tim najtežim vremenima artikulirao odnos Bošnjaka i prema državi Bosni i Hercegovini i prema sebi. Odbijena je podjela Bosne i Hercegovine i nastavljena borba za njenu cjelovitost i ravnopravnost svih naših naroda i građana”, rekao je Džaferović.
– Džaferović: Moramo učiniti više da se značaj bosanskohercegovačkog identiteta dodatno istakne
Danas je cjelovitost Bosne i Hercegovine, naglasio je, bez ozbira na sve prijetnje, neupitna. Međutim, ravnopravnost našeg naroda i u mnogim djelovima BiH se dovodi u pitanje.
“Nastavit ćemo borbu za ravnopravnost sve dok se svakom čovjeku u ovoj zemlji ne osiguraju jednaka prava”, istakao je Džaferović, te dodao:
“Kultura svakog od bosanskohercegovačkih naroda je dio kulturne baštine svih nas, a ne samo naroda iz kojeg potiče. Svi mi koji volimo ovu zemlju i borimo se za njenu budućnost, moramo učiniti više da se značaj bosanskohercegovačkog identiteta dodatno istakne i vremenom široko prihvati.
Citirao je i riječi prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rehmetli Alije Izetbegovića, koji je kazao:
“Ubijali su naše žene i djecu, rušili naše džamije, a mi nećemo da ubijamo žene i djecu, nećemo da rušimo crkve i druge bogomolje. Mi to nećemo, jer to nije naš put. I mi ćemo pobijediti što poštujemo i tuđu vjeru, i tuđu naciju i drugo političko uvjerenje i što pokušavamo da budemo u ovoj teškoj nevolji ljudi.”
Džaferović ističe kako je Alija Izetbegović bio uvjeren da je država BiH zajednički i konačni interes svih naroda i građana ove zemlje. Nekoliko godina poslije, 1998. godine, u razgovoru za zagebački Tjednik, podsjeća Džaferović, Izetbegvović će ovu ideju formulisati kao pripadnost bosanskom identitetu, bosanstvu koje može postati jedan oblik nadnacionalnosti svih građana BiH.
“Jaki Bošnjaci, sa funkcionalnim institucijama i kvalitetnim projektima, mogu biti samo dobre i korisne komšije. Napredak je proizvod upornosti, stalnog preispitivanja te suočavanja sa svojim nedostacima. Samo tako se jača i stiže do cilja. A naš cilj je jasan: hoćemo snažnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, buduću članicu Evropske unije i NATO saveza”, rekao je Džaferović.
Podvukao je kako se sada moramo fokusirati na uklanjanje svih oblika diskriminacije i popravljanje životnog standarda građana, naročito mladih, kako bi se zaustavio proces njihovog odlaska.
“Danas, nažalost, ponovo svjedočimo oživljavanju retrogradnih velikodržavnih politika koje su kroz historiju bile najveća prijetnja opstojnosti Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Pokušaji osporavanja suvereniteta i nepoštivanja Ustava, zakona i institucija Bosne i Hercegovine sve su učestaliji i agresivniji i neodgovorno gase sve učinjene napore da se BiH okrene socijalnim pitanjima i napretku”, podvukao je Džaferović.
Politike koje su krajem prošlog vijeka vidjele rješenje u podjelama i razdvajanju, u sili i nasilju, u isključivanju drugoga, u širenju straha i nepravde, politike koje su na kraju i dovele do agresije na BiH, trebaju biti napuštene: jednom i zauvijek.
“Bosna i Hercegovina je prirodno zaokruženi prostor sa svojom prepoznatljivom kulturom, tradicijom i bosanskohercegovačkim identitetom i na toj činjenici se trebamo svi zajedno konačno zaustaviti”, zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
– Skaka: Bošnjaci su autentičan evropski narod
Prisutnima se obratio i gradonačelnika Sarajeva Abdulah Skaka, koji je kazao kako je 28. septembar, kada se proslavlja Dan Bošnjaka, veoma značajan datum.
“Na taj datum vratili smo svoje historijsko ime. Mi ne želimo da govorimo o udaljavanju jedni od drugih, ne želimo da se ograničavamo i zatvaramo, mi pružamo ruku i pozivamo na saradnju i zajedništvo. Mnogo se govorilo o duhu Sarajeva kao mjestu koje je uvijek umijevalo prigrliti različitosti, ovaj duh proizlazi iz specifične duhovnosti iz koje je ovaj grad nastao u ono što je on danas”, rekao je Skaka.
On je naglasio kako su Bošnjaci autentičan evropski narod, koji u sebi baštini i Istok i Zapad, time u sebi nosi specifično bogatstvo.
“Prije 28 godina, Bošnjaci su uz liderstvo rahmetli Alije Izetbegovića vratili svoje historijsko ime, kao neodvojivi dio identiteta, bez toga čina teško da bi moja generacija ovako uzdignute glave moglo reći ‘mi smo Bošnjaci'”, rekao je Skaka.
Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod“, kazao je kako je Dan Bošnjaka dan koji se u smislu simbolike datume vezuje za Prvi Bošnjački kongres, taj veliki bošnjački svenarodni skup, koji je održan u opkoljenom Sarajevu, kada je uz niz važnih odluka donesena i svenarodna odluka kojom su Bošnjaci revitalizirali svoje stvarno povijesno ime Bošnjak.
“Taj dan ima duboku fundamentalnu simboličku vrijednost jer označava i onaj povijesno-prekretni, sudbinski trenutak kad su se uprkos agresiji i opsadi u kojoj su bili zatočeni, Bošnjaci izborili za slobodu svog identiteta, čime su se nakon niza desetljeća izborili, ne samo za neotuđivo pravo na svoje stvarno ime, već na suštinsko pravo na ono što stvarno jesu”, poručio je Kodrić.
Naime, 28. septembra 1993. godine je drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv “Musliman” zamijenjen nazivom Bošnjak.
Večerašnjoj svečanosti, između ostalih, prisustvovali su i predsjedavajući Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, brojni ambasadori, načelnici, kao i brojne druge ličnosti iz javnog života.
