PRIJAVA
Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. maja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda.
Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobode medija.
Danas, Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija upozoravaju da je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta.
Svjetski indeks
Novi Svjetski indeks slobode medija, objavljen 20. aprila, procijenio je situaciju u medijima tokom 2020. u 180 zemalja, a zaključak je da 73 posto njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama.
Po rangiranju indeksa slobode medija, na prvom mjestu nalazi Norveška, dok je Eritreja na posljednjem 180. mjestu.
Hrvatska je napredovala za tri pozicije i nalazi se na 56. mjestu, a BiH je i dalje na 58. mjestu. Srbija je na 93. mjestu, Crna Gora na 104. mjestu, Sjeverna Makedonija je na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja, dok je Albanija na 83. mjestu, a Kosovo se nalazi na 78. mjestu i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.
Zemlje zapadnog Balkana nalaze se u narandžastoj zoni što je ocjenjeno kao “loše” stanje sloboda medija.
Predsjednik Skupštine Društva novinara BiH Dušan Musa ocijenio je da je u ovom trenutku stanje medija u Bosni i Hercegovini vrlo složeno te da su zbog značajnog pada prihoda od oglašavanja novinari dovedeni u tešku materijalnu situaciju. Prema nekim procjenama, prihodi medijskih kuća manji su od 20 do čak 80 posto.
Naglašava kako su posebno na “udaru” novinari- honorarci.
Progon novinara
Što se tiče tužbi protiv medija i novinara, Musa ističe kako ima dosta sudskih progona novinara koji su i dalje u svom poslu neshvaćeni te se smatraju svojevrsnim neprijateljima.
Spomenuo je i jedno od istraživanja u kojem je 20 posto građana BiH smatralo da novinare treba pretući.
Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić istakla je da su se u posljednjih godinu dana povećale prijetnje i pritisci na novinare i druge medijske profesionalce za 23 posto u odnosnu na 2019. godinu. Dodala je da trend nekažnjivosti napadača i onih koji prijete novinarima i dalje visok te da se čak dvije trećine napada na novinare ne procesuira.
Posebno je zabrinjava porast online prijetnji i nasilja, organizovanih hajki i govora mržnje.
Indikativan je i podatak, dodala je, da je u posljednje tri godine više od 40 posto novinara u lokalnim medijima bilo izloženo napadima ili prijetnjama, a da je 75 posto njih to doživjelo od političara ili nositelja javnih funkcija.
Rudić naglašava da je bh. zakonodavstvo i sada u skladu sa EU standardima, da štiti medijske slobode i individualna prava novinara, što daje lažnu sliku napretka BiH u toj oblasti, kao i visoke pozicije na listama svjetskih organizacija za slobodu medija.
Istakla je da novinari i drugi medijski djelatnici nisu bili na listama kriznih štabova i lokalnih vlasti za dobijanje maski, rukavica, dezinfekcionih sredstva, da nisu ni sada na listi prioriteta za vakcinaciju u Federaciji BiH.
– Ovom popisu treba dodati da je BiH jedina država zapadnog Balkana koja nije odobrila posebne pakete pomoći medijima u savladavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije. Naše vlasti su se oglušile i na preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava da pronađu modalitete izdvajanja sredstava iz penzionog i socijalnog osiguranja za novinarke i medijske radnice koje su izgubile posao ili se bave privremenim i povremenim poslovima – istakla je.
Bahato ponašanje
Rudić je kazala i da bahatom ponašanju bh. vlasti nema kraja, iako i danas novinari rade po 12 sati dnevno i nalaze se među profesijama koje danonoćno pomažu građanima da se lakše nose sa posljedicama pandemije.
Predsjednica Društva hrvatskih novinara u BiH i zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH Valentina Rupčić rekla je da se zbog pandemije koronavirusa tržišna i materijalna pozicija mnogih medija drastično pogoršala.
– Nama u prilog svakako ne ide ni politička situacija, međunacionalne tenzije pa i izostanak solidarnosti unutar profesije. Osim toga, treba uvijek naglašavati da medijske slobode nose i odgovornost za profesionalno i tačno izvještavanje, a to se kod nas u BiH često kod mnogih zaboravlja – poručila je.
Rupčić smatra da će se ekonomske posljedice prouzrokovane pandemijom još dugo osjećati u bh. medijima, a upitan je i opstanak mnogih od njih.
Izvršna direktorica Vijeću za štampu u Bosni i Hercegovini Dženana Burek je u povodu Svjetskog dana slobode medija izjavila, između ostalog, da nažalost institucije na svim nivoima ne žele uvažiti krucijalnu ulogu medija u demokratskim sistemima, posebno u kriznim situacijama kakva je pandemija kada je objektivno, blagovremeno i tačno informiranje javnosti od ogromnog značaja, pa i za spašavanje ljudskih života.
Istovremeno, smatra Burek, neke institucije vlasti i politički subjekti iskoristili su krizno komuniciranje kako bi izbjegli po njih neugodna novinarska pitanja, a neki od njih nisu organizirali press-konferencije u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.
Srozana vrijednost
– Novinari i medijski radnici, na drugoj strani, nisu se štedjeli i često su riskirali svoje zdravlje zarad plemenite misije žurnalizma – zaključila je Burek.
Predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić kazao je da uslovi na tržištu “srozavaju” vrijednost školovanog i iskusnog novinara po pravilima profesije.
– Prvo su zbog kresanja troškova otkaze u redakcijama dobijali lektori, a sada kada je pravopis nikog ne zanima, novinari su prinuđeni da postaju multimedijalni. Tako se često od novinara očekuje da bude i producent i realizator i fotograf i snimatelj i ton majstor, pa tek onda ono što je njegova primarna dužnost – kazao je Simić za Fenu.
