Drevni hercegovački grad bi mogao biti na listi UNESCO-a, ali novac opet koči

Zidine helenističkog grada Daorsona nadomak Stoca trebale bi biti zaštićene UNESCO-m. Inicijativa je pokrenuta, ali daljnji koraci su teško izvodivi.

U Javnoj ustanovi “Radimlja” Stolac imaju želju da Daorson zaštite kao nacionalno blago, potvrdio je prošle godine za Radiosarajevo.ba arheolog Ante Vujnović navodeći kako je, po njemu, Daorson najznačajniji arheološki lokalitet u BiH.

“Inicijativa je pokrenuta, ali mi trenutno nismo ni fizički ni finansijski u mogućnosti uraditi dokumentaciju o njegovoj važnosti i očuvanosti za kandidaturu“, rekla je za Radiosarajevo.ba v. d. direktorice ove ustanove Maja Lopin.

Kako je navela Lopin, iz UNESCO-a su dobili povratne informacije koje informacije trebaju dopuniti u dokumentaciji, ali novca ni ljudi da to učine nemaju, no kada bi to učinili kandidatura za UNESCO bi mogla proći.

“Novac smo pokušali dobiti preko nekih projekata, tako da do septembra nećemo znati ima li išta od tog”, rekla je Lopin za Radiosarajevo.ba.

Do tada imaju upute da obilaze lokalitet sa gostima.

Podsjećamo, u Ošanićima udaljenim tri kilometra od Stoca očuvana je gradina koja je nastala na prahistorijskom utvrđenom naselju koje je tu kontinuirano postojalo od početka ranog (17/16. stoljeća p.n.e.) do kraja kasnog bronzanog doba (9/8. stoljeća p.n.e).

O Starom gradu Daorsonu već smo pisali. U njemu je nekada živjelo ilirsko plemstvo.

Dok je bilo života u Daorsonu, bio je i veoma važno mjesto jer su u njemu bili smješteni najreprezentativniji objekti, a zbog svog položaja u historijskoj literaturi je često nazivan Akropolom, a razlikuje se od bilo koje druge utvrde nastale pod helenističkim utjecajem.

Kompletno arheološko nalazište sastoji se iz dvije cjeline: Akropole na Ošanićima koje naginje ka rijeci Bregavi u kojem je živjelo ilirsko plemstvo i naselje na Banjama u kojem je živio običan puk. Grad je sa tri strane bio omeđen liticama.

Među očuvanim ostacima ovog grada nalaze se dva tornja, odbrambeni zidovi,, ulaz u Akropolu i kiklopski zid. koji je izgrađen u IV stoljeću prije nove ere. Njegov naziv je simboličan – Kiklop je divovsko biće iz grčke mitologije sa samo jednim okom, a ispred kiklopskog zida nalazila se prva linija odbrane. Istraživanja na Daorsonu pokazala su kuda se je kretala ulica, gdje se nalazio trg, svetilište koje se nalazilo na najljepšem mjestu na grebenu itd.

Naselje na Banjama u kojem je živio običan ilirski puk nalazi se na istočnoj i sjevernoistočnoj strani od Akropole.

Na nekim od ovih zaravni jasno je gdje su se nalazili kvartovi sa trgovima i prometnicama, a s druge strane mnogim objektima danas se ne može raspoznati namjena. Terase i naseobinski prostori protežu se do 100 metara od obala rijeke Radimlje.

 

radiosarajevo.ba

Subscribe
Obavijest za
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Nema poruka za prikaz

Subscribe
Obavijest za
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare