PRIJAVA
Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Nisu zabilježeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih
prizora ravničarskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz
kristalno čistu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan
utisak. Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve – šumske
krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i
nebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi berači vjerujući u
njihovu neprikosnovenu ljekovitost.
No, pored jedinstvenog prirodnog pečata, Blidinje karakterišu i bogata
arheološka nalazišta. Najveću pažnju privlači nekoliko nekropola sa 171
srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stećkom, a najveća i najočuvanija
od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka.
Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je
na Tentativnu listu UNESCO-a te se očekuje u narednom periodu ulazak u
fazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog
uvrštavanja na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.
Ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu
navodi da park Blidinje geološki odlikuju karbonatne naslage nastale u
sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina. U geomorfološkom
pogledu mogu se izdvojiti četiri regije – planinski masiv Čvrsnice
(2.228 m) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 m),
gorski greben zapadne Čabulje (1.776 m) i udolina Dugog polja.
Područje Blidinja, ističe Kutle, smješteno je u središnjem dijelu BiH i
omeđeno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od
kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven mezozoiski profil.
Krajolikom dominira glečersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184
metra nadmorske visine. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska
rječica, koja tu ima izvor i ponor.
– Park Blidinje prostire se na 350 km² kao zaštićeno područje Park
prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za istočnu
Evropu i centralnu Aziju koja radi na očuvanju vrsta i izgradnji
funkcionalnog sistema zaštićenih područja. Da je Blidinje zanimljiv
prostor za zaštitu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip
Balif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko društvo
“Bjelašnica” vrh “Vilinac” na Čvrsnici za skijaški izlazak – ustvrdio je
Kutle.
Blidinjski biser znan je po još jednom fenomenu – najveći je to u Evropi
kompleks munike, bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te
južni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom području
rastu čak četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone
u Evropi. To su, pored Munike, još Crni bor, Obični ili Bijeli bor te
Klekovina, Planinski bor.
Pored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i nekoliko drugih jezera –
Čvrsničko (1.710 mnv), Ledeno (1.850 mnv), Jezerine (1.350 mnv) i
Crepulja (1.560 mnv).
Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40 posto vode Neretvi,
Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao “zračna banja” i
antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima
zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.
Brojan je biljni i životinjski svijet koji obitava na ovom području,
čineći ga time još bogatijim i raznovrsnijim. Od biljnih vrsta u Parku
se posebno izdvaja Hendel-Macetijeva mišjakinjica, stenoendem. Posebno
je to bogatstvo jer stenoendemi ili strogi endemi usko su lokalizovani
na manja područja, kao što je jedan planinski vijenac, kanjon ili grupa
ostrva.
Tu su i brojne endemske vrste, među kojima su i Frajnov karanfil,
Prenjska oštrica, Hercegovački zvončić, Kitjabelov jaglac, Kovrčava
sirištara, Dinarski encijan, Apeninski petoprst, Travnatolisna
mišjakinjica, Fresnica, Alpska medvjetka, Crvenkasti žednjak, Alpski
vidoc. Također, Runolist ovdje raste na 1.118 mnv, što je novitet.
Zdravko Kutle podvlači da se Park može pohvaliti i s tri segmenta koji
su zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode – već spomenuto jezero
Blidinje, Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini.
“Hajdučka vrata na vrhu Čvrsnice prirodni su fenomen od krečnjačke
tvorevine koju je priroda napravila u obliku kamenih vrata iza kojih je
provalija i strmina te su dobila ime po hajducima. Svim planinarima je
to meka za slikanje, pogotovo inozemnim posjetiocima. Postala su
simbolom Čvrsnice. Također, tu je i Mijatova pećina na Vranu, prostor
gdje je obitovao i sakrivao se hajduk Mijat Tomić, poznat po djelovanju
na prostoru Blidinja”, naglasio je Kutle.
Govoreći o turistima, Kutle ističe da Blidinje godišnje posjeti njih oko
100.000, a masovniji dolazak bilježi se od petka do nedelje. Najviše
posjetitelja je iz BiH, a potom Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije,
Turske i Dubaija.
“Na turiste najviše ostavljaju utisak masivi Čvrsnice i Vrana, Dugo
polje i Blidinjsko jezero, kao i domaća hrana i klima. No, također i
srdačnost stanovništva, ljekovito bilje te pitka voda sa 15-tak izvora u
Parku”, podvukao je on.
Posjetioci Blidinja pored uživanja u ljepoti nedirnute prirode, mogu se
zabaviti i nekim od brojnih sadržaja koje Park nudi, kao što su
biciklizam, skijanje, jahanje, trke, najam qadova te raznovrsna ekološka
hrana.
No, uprkos bogatom biodiverzitetu i raznovrsnoj turističkoj ponudi, Park
prirode Blidinje ima brojne probleme u djelovanju, a najznačajniji od
njih je nepostojanje zakona o Parku. Kutle podvlači da je prijedlog tog
zakona već napravljen i upućen osnivačima, kantonima.
Zaštitu Parka osigurava Uprava poduzeća i tri ministarstva osnivača –
Hercegovačko-neretvanskog, Kantona 10 i Zapadno-hercegovačkog kantona te
Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
“Park ima kronični problem financijske prirode. Iz tog razloga broj
uposlenih u Parku Blidinje pao je s maksimalnih 32 radnika 2000. godine
na šest uposlenih. Zbog nedostatka kadrova ne činimo dovoljno na
zaštiti, upravljanju resursima, zaštiti divljači te povlačenju sredstava
po raspisanim tenderima”, upozorio je ravnatelj Parka prirode Blidinje.
Značajan problem predstavlja i što šumarije iz sva tri kantona nisu pod
ingerencijom Uprave parka, te ona ni nema nadležnost za rješavanje
problema sa sječom, zaštitom, požarima i njihovim gašenjem.
“Park je imao veliki problem sa divljom gradnjom, što je sada gotovo
zaustavljeno. To i krivolov se nastoje zaustaviti uvođenjem policijske
postaje. Ako bude usvojen Zakon o PP Blidinje u ovoj godini moći ćemo
povećati broj uposlenih i rendžere te riješiti nelegalne deponije i
prikupljanja smeća”, zaključio je Kutle.
U planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smještajnim
kapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare te dovođenje tehničke
vode u objekte na skijalištu i za omogućavanje zasnježivanja staza.
Uprkos brojnim problemima, Zdravko Kutle se nada da će uz planirane
promjene Park prirode Blidinje u narednim godinama biti nosilac turizma u
regiji.
