Zaboravljena inicijativa: Model regionalizacije BiH kao odgovor na nove političke pritiske

Dok dio hrvatskih političkih i intelektualnih krugova ponovo otvara ustavna pitanja, podsjećanje na prijedlog Akademske inicijative iz 2020. godine ukazuje da rješenja za funkcionalniju i održiviju Bosnu i Hercegovinu već postoje – ali su ostala zanemarena

U jeku novih političkih inicijativa koje dolaze iz dijela hrvatskih političkih i intelektualnih elita, a koje se tiču preustroja Bosne i Hercegovine, važno je podsjetiti da su ozbiljni i stručno utemeljeni prijedlozi ustavnih reformi već ranije ponuđeni – ali nisu dobili pažnju koju su zasluživali.

Jedan od takvih prijedloga jeste Akademska inicijativa za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine iz decembra 2020. godine, iza koje su stajali istaknuti članovi akademske zajednice. Ova inicijativa nudila je konkretan model transformacije države u funkcionalniji i dugoročno održiv sistem, oslobođen brojnih blokada koje danas opterećuju njen politički i institucionalni okvir.

Na čelu ove inicijative bio je Akademik Suad Kurtćehajić, dok je koncept teritorijalne reorganizacije i definisanja regija razradio Akademik Muriz Spahić.

Četiri regije kao temelj funkcionalne države

Ključni element prijedloga bila je regionalizacija Bosne i Hercegovine na četiri administrativno-funkcionalne cjeline:

  • Banjalučku regiju
  • Tuzlansku regiju
  • Sarajevsku regiju
  • Mostarsku regiju

Ovakav model imao je za cilj prevazilaženje postojećih etničko-teritorijalnih podjela i uspostavljanje racionalnijeg sistema upravljanja, zasnovanog na ekonomskim, geografskim i demografskim kriterijima, a ne isključivo političkim kompromisima iz prošlosti.

Između ignorisanja i aktuelnih prijepora

Iako je prijedlog Akademske inicijative bio detaljno razrađen i usmjeren ka jačanju državnih institucija, probosanska politička elita u tom trenutku nije mu posvetila dovoljnu pažnju. Time je propuštena prilika da se u javni i politički diskurs uvede domaće, stručno zasnovano rješenje koje bi moglo poslužiti kao osnova za šire reforme.

Danas, kada se ponovo otvaraju pitanja ustavnog preuređenja Bosne i Hercegovine – često pod pritiskom različitih političkih agendi – ovaj prijedlog dobija novu težinu. On pokazuje da rješenja ne moraju dolaziti izvana niti biti rezultat kratkoročnih političkih kalkulacija, već mogu biti plod domaće ekspertize i dugoročnog promišljanja.

Da li je vrijeme za povratak ozbiljnim rješenjima?

U trenutku kada političke tenzije rastu, a institucionalna efikasnost ostaje upitna, vraćanje pažnje na ovakve inicijative može biti ključan korak ka stabilnijoj i funkcionalnijoj Bosni i Hercegovini.

Kompletan tekst prijedloga Akademske inicijative za promjenu Ustava BiH dostupan je na linku ispod.

AIPUBiH: Akademska Inicijativa za Promjenu Ustavnog Uređenja Bosne i Hercegovine dana 28.12.2020. god. donosi

Subscribe
Obavijest za
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Nema poruka za prikaz

Subscribe
Obavijest za
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare