PRIJAVA
Ustavom Bosne i Hercegovine je jasno definisano da je Bosna i Hercegovine suverena i nezavisna država sastavljena od dva entiteta i ditrikta Brčko. Bosna i Hercegovina preuzima u potpunosti suvrenitet R BiH sa svim njenim propisima i do sada stečenim pravima. Iako je Bosna i Hercegovina formirana kao decentralizovana država, ona ima sasvim jasno definisanu i zakonodavnu i izvršnu i sudsku vlast. Bosna i Hercegovina ima i vojsku što je čini savremenom državim sa svim državnim atributima.
Međutim, svjedoci smo svakodnevnih nasrtaja na ustavni integritet i suverenitet države BiH. Oni se dešavaju od lica koja obnašaju značaje funkcije u vlasti BiH, što je neprimjereno i začudžujuće za jednu suverenu državu. Realno se postavlja pitanje kojim zakonom se sem ustava može zaštiti ustavni i teritorajalni integretitet i suverenitet BiH? Svaka suverena država pa i BiH u svojim nacionalnim krivičnim zakonodavstvima između ostalog štite i svoje suverenitete i teritorijalne integritete. Pod krivično-pravnom zaštitom se podrazumjeva krivično-pravna odgovornost za svakog onog koji na bilo koji način ugrozi integritet i suverenitet jedne države. I BiH je usvojila Krivični zakon na nivou države BiH kojim je predvidjela posebno poglavlje po pitanju zaštite tertitorijalnog integriteta. Poglavlje glasi: „KRIVIČNA DJELA PROTIV INTEGRITETA BOSNE I HERCEGOVINE”. Na prvi pogled bi se moglo zaključiti da je to ono što na kvalitetan način štiti državu od pokušaja rušenja njenog inegriteta. Da bi ovo pravno pitanje stručno razmotrili i izveli određene zaključke citiraćeno pojedine odredbe ovog zakona.
Član 156 Krivičnog zakona glasi: “Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.”
Član 157 Zakona glasi: “Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.”
Iz citiranih odredaba se zaključuje da je odgovornost isključivo vezana za fizičku silu. Šta sa pokušajem podrivanje ustavnog – pravnog poredka bez upotrebe sile? O tome Krivični zakon nije predvidio niti jednu odredbu. Onda se daje jasan odgovor zbog čega pojedini političari koji javno pozivaju na povredu teritorijalnog integriteta BiH krivično ne odgovaraju. Da li nama treba Zakon o negiranju genocida ili treba u skraćenom postupku dopuniti odredbe Kivičnog zakona BiH? Zbog čega se to do danas nije uradilo? Bosna i Hercegovina kao suverena država mora pod hitno urediti krivično zakonodavstvo na način da će visoko zapriječenom kaznom biti sankcionasno svako lice koje svojim izjavama ili radnjama ruši ustavni poredak i tretirajalni integritet BiH ili negira genocid u Srebrenici. Posebnu pažnju treba posvetiti zvaničniciam vlasti gdje kazne za njih moraju biti rigoroznije sa mjerama zabrane bavljanja politikom doživotno.
Građanima BiH ova država mora biti svetinja, i nju treba čuvati i njegovati a ne zloupotrebljavati pravo zbog određenih političkih ciljeva.
Doc.dr.Hrvačić Esad
