PRIJAVA
Nezarazne bolesti danas predstavljaju dominantan globalni javnozdravstveni izazov.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nezarazne bolesti, među kojima dominiraju bolesti srca i krvnih sudova, maligne neoplazme, dijabetes i hronične respiratorne bolesti, uzrokuju 63% od ukupnog broja smrti u svijetu, od čega više od 14 miliona ljudi umre prerano, u dobi između 30 i 70 godina života.
Najveći udio prerano umrlih osoba zabilježen je u zemljama s niskim i srednjim stepenom razvoja, što još više produbljuje troškove zdravstvene zaštite i siromaštvo ovih zemalja.
Federacija BiH, slično drugim zemljama u regiji, prolazi kroz tranzicijske promjene u zdravstvenom stanju stanovništva. S jedne strane, to su različiti demografski i socijalno-ekonomski faktori u zajednici, a s druge strane životni stil i navike stanovništva vezane za zdravlje, te nejednakosti vezane za dostupnost i korištenje zdravstvene zaštite.
Ljudsko tijelo koristi energiju koju mu prvenstveno obezbjeđuju ugljeni hidrati iz hrane, a većina namirnica razgrađuje se u prosti šećer – glukozu.
Ovo jedinjenje se putem krvotoka prenosi do ćelija koje se tako snabdijevaju energijom. Bez insulina, glukoza ne može doći do ćelija, te se zadržava u krvi, a kada njen nivo kontinuirano prelazi 7 mmol (126 mg/dL), riječ je o patološkom stanju u medicini poznatom kao šećerna bolest ili dijabetes.
Epidemiologija
Danas u svijetu skoro 250 miliona ljudi ima dijabetes, a očekuje se da će tokom narednih 20 godina ovaj broj biti povećan na 380 miliona. Dijabetes predstavlja globalnu epidemiju sa po život opasnim komplikacijama.
Dijabetes melitus je jedno od vodećih hroničnih oboljenja u svijetu, pa i u našoj zemlji, pokazuje znatan porast javljanja– naročito dijabetes tipa 2
Predijabetes
Predijabetes, odnosno oštećena tolerancija glukoze, ozbiljno je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a najčešće traje 10-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti.
Zastrašujuća je činjenica da se, u skladu sa nezdravim načinom života, predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji pa podaci govore kako je zabilježen u 25% izrazito pretile djece i u 21% izrazito pretilih adolescenata.
To asimptomatsko razdoblje nosi veliki rizik od nastanka makrovaskularnih komplikacija u vidu ateroskleroze; postepeno se oštećuju stijenke krvnih žila, sužava se njihov lumen te dolazi do začepljenja koja dovode do koronarnog srčanog i perifernih vaskularnih oboljenja.
Dijabetes i KVB (kardiovaskularne bolesti)
Kako bi se rizik od razvoja makrovaskularnih komplikacija, tačnije kardiovaskularni rizik sveo na minimum, poželjno je što prije postaviti dijagnozu predijabetesa, te započeti s provođenjem preventivnih i terapijskih mjera.
Za postavljanje dijagnoze potrebno je izmjeriti vrijednost glukoze na tašte (8 sati nakon noćnog gladovanja) i postprandijalno (dva sata nakon doručka).
Kako je već prije spomenuto, oštećena tolerancija glukoze s vremenom dovodi do razvoja punog oblika šećerne bolesti, a taj proces, u kojem nastaje niz patoloških promjena, traje desetak godina. Međutim, u 40% slučajeva oštećene tolerancije glukoze, dijabetes će se razviti unutar svega pet godina i time ubrzati pojavu i napredovanje hroničnih komplikacija. Iako je kardiovaskularni rizik koji nosi predijabetes (1,5 puta veći u odnosu na opću populaciju) manji od onog koji nosi razvijeni dijabetes (četiri puta veći u odnosu na opću populaciju), potrebno je rano započeti s preventivnim mjerama usmjerenim na kardiovaskularni sistem.
Epidemiološke studije pokazale su da je rizik za KVB kod pacijenata s dijabetesom povišen kada je nivo krvnog pritiska >115/75 mmHg, dok su randomizirane kliničke studije pokazale redukciju koronarnih ishemijskih događaja, moždanog udara i nefropatije kod sniženja sistolnog pritiska na vrijednosti 140 mmHg povećavaju rizik za KV-događaje.
Dijabetes i dislipidemija
Najčešći poremećaj metabolizma lipoproteina u dijabetesu manifestira se povišenjem nivoa triglicerida, sniženjem HDL-holesterola uz nivo LDL-holesterola koji ne mora biti značajno povišen u poređenju s osobama koje nemaju dijabetes. Međutim, u dijabetesu postoje značajne kvalitativne promjene LDL-partikula (mali gusti LDL bogat trigliceridima), koje ga čine osjetljivim na oksidaciju, čime je i rizik za pojavu ateroskleroze povišen.
Dijabetes i pušenje
Pušenje je značajan faktor rizika za nastanak KVB, posebno kod osoba s dijabetesom. Nije poznato koliki postotak oboljelih osoba od dijabetesa puši, ali je pokazano, čak i u različitim sredinama, da je među njima veći postotak pušača nego među osobama koje nemaju dijabetes.
Dijabetes i ishemijska bolest srca
Osnovne karakteristike ishemijske bolesti srca (IBS) kod osoba oboljelih od dijabetesa su da se javlja u nešto mlađim godinama nego kod osoba koje nemaju dijabetes.
[…] Svjetski dan dijabetesa 2020 […]