PRIJAVA
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) danas su prezentovali rezultate trgovinske razmjene BiH sa svijetom za devet mjeseci 2019. godine. Prema podacima VTK-a izvoz iz BiH u periodu od januara do septembra iznosio je 8,95 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je pad za 1,7 posto u odnosu na isti period 2018. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Istovremeno uvoz u BiH je iznosio 14,93 milijarde KM, što je porast za 2,29 posto u odnosu na prošlu godinu. Stoga je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom iznosi 5,97 milijardi KM i povećan je za 8,9 posto.
“Neke stvari koje su uticale na ovakav obim jeste da je početkom 2019. godine ubilježen neočekivan povećan razvoj ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji. Tu naglašavamo da je Italija izašla iz tehničke recesije, GDP u Italiji je porasta za 0,2 posto. Velike ekonomije eurozone Francuska i Španija ostvarile su rast od 0,3 i 0,7 posto. Njemačka je neočekivano zahvaljujući građevinskoj djelatnosti, nekim kapitalnim ulaganjima, isto zabilježila rast. Međutim, globalno političke tenzije, rast protekcionizma i američko-kineski trgovinski rat daju negativne konotacije ekonomiji, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH“, pojasnio je Nihad Bajramović, zamjenik generalnog sekretara VTK-a.
Bajramović je dodao da trenutna stopa rasta uvoza i izvoza nisu dovoljni za ekonomski rast BiH.
“Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na evropske zemlje neophodne su povećane investicije koje ne možemo očekivati dok ne provedemo reforme trenutnog stanja“, kazao je Bajramović.
Naglasio je da je razlog nepovoljnog investiranja leži u nepovoljnom poslovnom okruženju u BiH u poređenju sa drugim zemljama. Dodao je da je prema istraživanjima pojedinih svjetski poznatih ekonomskih časopisa BiH svrstana na 90. mjesto po mogućnostima investiranja.
“Ovo je jasna poruka potencijalnim investitorima kakav ambijent mogu očekivati ako se odluče investirati u BiH: Stoga je od ključnog značaja da promijenimo to stanje. Mi u VTK-a već izvjesno vrijeme radimo i naglašavamo, završili smo promociju naše publikacije ‘Digitalna transformacija BiH’, i smatramo da upravo ovo poslovno okruženje možemo poboljšati sa digitalizacijom. Kako? Na način da svako u svom segmentu digitalizira svoje poslovanje, a posebno da se svi nivoi vlasti digitaliziraju i da naš potencijalni investitor u BiH, kao i naši privrednici koji već rade u BiH, imaju brži način poslovanja“, istakao je Bajramović, te dodao da VTK podržava inicijativu “Malog Schengena“, koja bi znatno unaprijedila poslovanje u regionu.
Belma Hasić iz sektora makroekonomski sistem VTK-a BiH ukratko je obrazložila šta se događala sa razmjenom BiH u proteklih devet mjeseci.
“Razlog pada izvoza, između ostalog uzrokovan je usporavanjem ekonomija glavnih trgovinskih partnera. Što je uzrokovalo pad recimo u Njemačku oko 33 miliona KM. Zatim ekonomskim problemima u Turskoj, odnosno nesprovođenjem sporazuma o slobodno trgovini. Izvoz u Tursku je smanjen za oko 44 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. Također, takse koje primjenjuje Kosovo uslijed kojih je ukupan izvoz smanjen preko 90 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 105 miliona KM“, pojasnila je Hasić.
Ona je dodala da je Evropska unija i dalje glavni partner BiH i u koju se izvozi oko 73 posto ukupnog izvoza, a da je najznačajniji partner po obimu razmjene Hrvatska. Zatim slijede zemlje CEFTA-e sa kojima je smanjen izvoz za 0,3 posto, a povećan uvoz za četiri posto. Sa ostalim tržištima najveći obim razmjene BiH ostvaruje sa Turskom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, a izvoz prema sve tri zemlje je pao u odnosu na prethodnu godinu.
“Turska je vodeći vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene sa trećih tržišta. Međutim, problem koji je posljedica nerealizovanog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom, a koji za posljedicu ima negativne implikacije na proizvođače goveđeg mesa je trenutno jedan od gorućih problema agroindustrije. Obim razmjene sa Turskom iznosio je oko 820 miliona KM. No, u odnosu na prošlu godinu pokrivenost uvoza izvozom pala je na samo 34 posto“, naglasila je Hasić.
Njena koleginica Amila Šehić, također iz sektora makroekonomski sistem VTK-a objasnila je da u agroindustrijskom sektoru BiH uvezla proizvoda u vrijednosti 2,4 milijarde KM, što je povećanje od preko tri posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je izvezeno proizvoda u vrijednosti 615,5 miliona KM, što predstavlja pad za pet posto.
“Vanjskotrgovinska razmjena agroindustrijskog sektora rezultirala je deficitom od 1,8 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosi 26 posto. Izdvojila sam neke podsektore u okviru agroindustrijskog sektora, koji su doživjeli neke promjene u razmjeni. To je sektor mlijeka i mliječnih proizvoda. U analiziranom periodu je povećan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Ovdje imamo neke pozitivne pomake. Međutim, ono što je negativno to je struktura vanjskotrgovinske razmjene. Mi preko 55 posto izvozimo UHT steliriziranog mlijeka i surutke, koji imaju najnižu tržišnu vrijednost, a preko 66 posto uvoza su proizvodi od mlijeka. Potrebno je širiti prerađivačku industriju, širiti paletu proizvoda, odnosno neophodna je supstitucija izvoza“, rekla je Šehić.
Ona je analizu agroindustrijskog sektora zaključila konstatacijom da se bez obzira na enormno velik deficit može reći da postoje indikatori koji ukazuju da BiH ima velik šanse na međunarodnom tržištu, kako kvalitetom, tako i cjenovno.
