PRIJAVA
Tokom trosatnog saslušanja pred „nabrijanim“ evropskim parlamentarcima prema odlazećem evropskom povjereniku za proširenje i politiku susjedstva, Johannesu Hahnu (Austrija), niti jednom riječju nisu spomenuti njegovi mršavi rezultati u proteklih pet godina.
Niko se nije sjetio propasti srpsko-albanskih pregovora, zamrznute perspektive proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, obećanog početka pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu, ili neriješenog statusa Ukrajine.
Šarolikost raspoloženja
Iako je u narednih pet godina Hahnu namijenjena, za EU možda i najvažnija pozicija, komesara za budžetska pitanja i funkcioniranje administracije, balkanska regija nije spomenuta čak ni u kontekstu budžetskih rashoda, odnosno ulaganja u proces proširenja.
Istina, Johannes Hahn je i ovoga puta pokazao nadprosječnu poslovičnu prisebnost, rutinerstvo, rječitost i optimizam, ponavljajući u više navrata i onu svoju poznatu floskulu o „idealnom svijetu“ u kojem se dvije strane uvijek moraju približavati ka rješenju.
„Za neke je čaša uvijek poluprazna, za mene je uvijek polupuna, a za treći mandat u Evropskoj komisiji sam se kandidirao u potpunom uvjerenju da sam u stanju doprinijeti da naša zajednička evropska čaša bude sasvim puna“, zaključio je Hahn tročasovno rešetanje pred Evropskim parlamentom.
Poslaničku naklonost je neosporno isposlovao pa do finalnog izglasavanja nove Evropske komisije 23. oktobra može spokojno proučavati evropski budžetski rašomon koji ga upravo očekuje krajem godine.
Zaboravnost kada je u pitanju proširenje EU, odbacivanje mađarskog kandidata Laszla Trocsanyia za Hahnovog nasljednika, te šarolikost raspoloženja evropskih parlamentaraca prema trenutnom španskom ministru vanjskih poslova Josepu Borrellu koji je od Evropskog vijeća već novoimenovan za visokog predstavnika i potpredsjedniku za „Snažniju Evropu u svijetu“ – samo su neke od indikacija koje upućuju na zaključak da Evropska unija ni u novopredloženom sazivu Evropske komisije, s naglašeno ambicioznom novom predsjednicom Ursulom von der Leyen, nema viziju kada je riječ o Zapadnom Balkanu.
Ohrabrujuće pismo
Pesimistične tonove iz regiona i Brisela kratkotrajno bi moglo utihnuti zajedničko pismo čelnika svih najviših evropskih institucija koje su u četvrtak potpisali predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Parlamenta David Sassoli, odlazeći predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i njegova nasljednica von der Leyen.
Čelnici EU institucija pozivaju na početak pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom „najkasnije do kraja ovog mjeseca“. Nova predsjednica Komisije je dodatno podgrijala očekivanja kada je istog dana izjavila da je “bez odlaganja“ spremna potpisati poziv za pokretanje pristupnih pregovora koji su do sada više puta prolongirani.
„EU se suočava sa strateškim izborom. Odluči li sada otvoriti razgovore o pristupanju, bio bi to test naše kredibilnosti i sposobnosti Unije da ispuni svoja obećanja i da gleda u budućnost, navodi se u pismu i pojašnjava da su dvije balkanske zemlje učinile sve što je od njih zatraženo da urade.
„Sjeverna Makedonija i Albanija su učinile ono što smo od njih tražili. Postizanje takvih rezultata zahtijevalo je značajne napore njihovih građana za koje je evropska perspektiva veliki izvor motivacije i odlučnosti”, navodi se u pismu koje završava uvjerenjem „da je upravo sada vrijeme za otvaranje razgovora o pridruživanju s ove dvije zemlje.“
Ni u ovom pismo se, naravno, niti jednim slovom ne spominje Bosna i Hercegovina iako je tokom pretprošle, prošle i ove godine bezbroj puta patetično najavljivano da će, za mandata odlazeće Komisije, i ova zemlja konačno dobiti status kandidata pa čak i pozivnicu za početak pregovora. Takva mogućnost je i dalje isključena sve dok je unutrašnjopolitičko stanje u zemlji u statusu bezvlašća.
Euroskeptici ne spavaju
Dok eurooptimisti širom Evrope, koji uvijek ‘čašu vide polupunu’, vjeruju da bi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dinamiziralo proces evropskih integracija i vratilo simpatije građanstva prema EU, umjereni optimisti ukazuju na nesređenost unutrašnjopolitičkih odnosa u Albaniji koju narednog vikenda, 6. oktobra, očekuju i vanredni parlamentarni izbori.
Euroskeptici pogotovo ne spavaju. Oni smatraju da je proširenje EU prema bilo kojoj novoj članici iluzorno sve dok se ne urede unutarnji odnosi u Uniji, uključujući i reformu prekompliciranog mehanizma odlučivanja.
Očekuje se da će pitanje otvaranja razgovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti na dnevnom redu Vijeća za opća pitanja EU 15. ovog mjeseca. Prošle godine u maju i u junu ove godine isto Vijeće je odgodilo takvu odluku zbog pritisaka Holandije i Francuske koje se permanentno protive bilo kakvim ozbiljnim razgovorima o proširenju prije odgovora na pitanje „kakvu EU želimo u budućnosti“.
Najnovije pismo najviših evropskih institucija ipak nije ‘mačji kašalj’, pa bi se pitanje proširenja i otvaranja pregovora s dvije balkanske zemlje moglo naći i pred liderima EU na već zakazanom samitu za 17. i 18. ovog mjeseca iako proširenje zvanično nije u službeno objavljenom dnevnom redu sastanka na najvišem nivou.
Imajući, međutim, u vidu da evropski čelnici na ovakvim sastancima neizostavno razmjenjuju mišljenja o „aktuelnim vanjskopolitičkim pitanjima“ sasvim je izvjesno da bi ključne dileme oko Sjeverne Makedonije i Albanije mogle biti riješene sredinom mjeseca. O Bosni i Hercegovini se zasebno neće odlučivati.
Zagovornici proširenja glasniji od protivnika
Iz dobro obaviještenih diplomatskih krugova je potvrđeno da je većina članica EU spremna otvoriti raspravu o Zapadnom Balkanu i na Vijeću i na evropskom samitu. To je potvrđeno i na sastanku stalnih predstavnika zemalja članica EU održanom u srijedu.
Većina stalnih ambasadora se zalaže za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom dok su drugi, na čelu s Francuskom, naklonjeniji ponovnoj odgodi pregovora o pristupanju „sve dok nova Komisija i nedavno uspostavljeni novi saziv Evropskog parlamenta ne uhvate korak“. Neki diplomati i visoki zvaničnici Komisije zato očekuju da bi, po već uhodanom ‘svetom pismu’ evropske politike – kompromisu, Sjeverna Makedonija na kraju mogla dobiti zeleno svjetlo, a Albanija bi morala pričekati postizbornu stabilizaciju.
Još u maju 2018. godine Evropska komisija je ocijenila da su obje zemlje postigle zadovoljavajući napredak u demokratskim standardima i vladavini zakona, a već u junu iste godine je iz Vijeća EU najavljeno da bi obje ove zemlje mogle biti pozvane na početak pregovora o članstvu.
Zagovornici proširenja među članicama EU, kao i čelništvo i administracija Evropske komisije, smatraju da odlaganje odluke o početku pristupnih pregovora potkopava vjerodostojnost vanjske politike EU, proeuropske vlade u obje zemlje stavlja u opasnost i riskira jačanje strateških rivala na zapadnom Balkanu, poput Turske, Rusije i Kine.
Protivnici pregovora o pristupanju, međutim, navode još uvijek vrlo ozbiljne probleme Zapadnog Balkana s korupcijom, organiziranim kriminalom i siromaštvom. A Bosni i Hercegovini se pridodaju još i nefunkcionalnost državne vlasti, frustrirajuća politička retorika, permanentne secesionističke prijetnje iz Banje Luke, te blokada ustavno-političkih reformi i izbornog sistema.
Eurooptimisti s pravom ukazuju i na činjenicu da prvopredloženi mađarski kandidat za poslove proširenja i susjedstva već na prvom ispitu pred Evropskim parlamentom nije prošao provjeru stručne sposobnosti, posvećenosti Evropskoj uniji, osobne neovisnosti, komunikacijskih vještina i poznavanja sektora. To je, vele, dokaz principijelnosti, ali i evropske demokratičnosti koju i euroskeptici i realnisti često ocjenjuju deficitarnom.
Izvor: Al Jazeera
