Piše: Dženis Šaćirović, predsjednik Skupštine Matice Bošnjaka Sandžaka
Još jedan dokaz nazadnosti ideologije bez presedana u modernoj političkoj povijesti u multikulturalnoj, multietničkoj i multikonfesionalnoj Austriji. Tek što su ubjedljivo izgubili izbore prije par dana, završili sa 10% izgubljenih glasova u odnosu na predhodne vanredne parlamentarne iz 2017. godine, poslije čega su bili dio najkraće vlade, kojoj su narušili ugled ozbiljne institucije vlasti, a austrijsko društvo umalo poslali u sunovrat, ne miruju fašističke struje okupljene u nazadnoj političkoj FPO partiji. Ovoga puta, iako van domašaja direktnog odlučivanja bilo o čemu, ponovo podgrijevaju mržnju i podižu tenzije austrijskom društvu, bez pravog odgovora, kao i do sada, na sva ona pitanja koja se tiču opravdanosti njihove “strijeplje“ za Evropu od muslimana, kojima su okruženi, posebno Bošnjaka, koji su dijem Austrije tijekom Prvog svjetskog rata, ratovali pod austrijskim bajrakom, te kao mobilizirani borci, slani na prve linije frontova, pa za sobom pravili mesdžide i džamije, sve do velike Bitke na Monte Meleti u kojoj su odnijeli jednu od najvećih pobjeda u povijesti austrijskih ratovanja.
Ni ,,Die Bosniaken Kommen” kompozitora Eduarda Wagnesa, ni groblje u Štajerskoj, ni ulica u Gracu, niti išta u vezi sa sadašnjošću, nije njima poznato, a posebno ne neko slovo o demografskim prilikama u Koruškoj pokrajini, gdje su naveli sramnu i netačnu cifru od 250 pripadnika muslimanskog vjerskog kruga, jer je taj broj daleko veći, a broj porodica, također, što je bezobrazna igra netačnim ciframa, ne bi li se u javnosti nanijela šteta na račun muslimana i obesmislio cijeli projekat u javnosti. Ako se vratimo na islamofobične izjave fašističkog FPO, možemo shvatiti poentu njihovih političkih lutanja, kojima su, na kraju krajeva i sami sebe poslali u političku povijest, jer njihove statističke prognoze su se pokazale katastrofalnim, zato što su glasove muslimana Austrije dobile sve partije osim njih, pa je ovo možda i jedan od načina osvete za uskraćenu podršku velike, skoro milionske muslimanske multietnične populacije u Austriji.
Klagenfurt je grad oko 300km udaljen od glavnog grada Beča i samo četrdesetak od granice sa Slovenijom, što izuzetno govori o njegovoj geografskoj posebnosti. Pošto Klagenfurt ima svoju bogatu povijest, pa je, svakako, grad u kojem su stoljećima prije, živjeli narodi sa ex. jugoslavenskih prostora, posebno Slovenije, a posljednjih tri desetljeća doseljene su mnoge porodice iz Bosne, Sandžaka, Crne Gore i Kosova, možemo reći da je multukonfesionalni duh Klagenfurta oslikan i u demografskoj statistici, posebno ako se uzme da je u pitanju i jedan regionalni centar. Veliki broj, tačnije na stotine bošnjačkih i albanskih porodica danas živi tamo i uživa status državljana Austrije, a isto toliko i Turaka i ostalih muslimanskih naroda. Potreba za vjerskim objektom od 5.000 kvadratnih metara je ništa više do uvažavanje potreba muslimana te pokrajine sa centrom u njenom glavnom gradu, koji će opsluživati potrebe vjernika, do sada vrlo oskudne srazmjerno broju aktivnih džematlija, prije svega, ali i drugih vrsta muslimanskih odgojno-obrazovnih profila i realizacija vjerskih aktivnosti.
Srebrenička džamija i Islamski kulturni centar u Klagenfurtu, ne samo da mogu na bilo koji način ugroziti duh multikonfesionalnosti, već će svojim sadržajima, uspostaviti harmoniju i biti bliže prihvaćene u istim onim vrijednostima i zajedničkoj riječi, koju stanovništvo ove pokrajine, razlikuje u odnosu na druge, a što fašistički FPO ne može da dokuči.