PRIJAVA
Pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) prvi oružani napad na Bosnu i Hercegovinu izveli su 1. oktobra 1991, kada su napali, opljačkali, zapalili i do temelja uništili hercegovačka sela Hrasno i Ravno.
Bio je ovo dio njihovog strateškog plana za okupaciju Dubrovnika i jezivi prvi znak da rat počinje u BiH.
Bh. političari nisu ozbiljno shvatili ovu prijetnju, ovaj užas i teror, pa su pojedini izjavljivali kako napad na ova sela, nastanjena hrvatskim stanovništvom, „uopće nije naš rat“.
No danas znamo da je ovo bio početak velikosrpske agresije na našu državu…
Ukupne snage JNA, od Prevlake do doline Neretve, činilo je između 11.000 i 13.000 vojnika užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa, te pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu podršku avijacije, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
„Od jeseni 1991. godine do početka agresije, diljem Bosne i Hercegovine dolazi do brojnih incidenata. Tako patrole MUP-a presreću kamione s oružjem za koje niko ne zna ‘odakle su i kamo idu’, rezervisti iz Srbije i Crne Gore, mobilisani za ‘rat protiv Hrvatske’ prilikom prolaza kroz BiH, često prave ekscese i otvaraju nasumičnu vatru radi zaplašivanja stanovništva, pojavljuju se barikade i samozvani ‘organi reda’ vrše kontrolu prometa. Sve češće su noćne pucnjave“, zapisano je.
JNA je, nakon napada na Ravno, lažno objavila kako je uništila snažno ustaško uporište, iako u Ravnom nije bilo ni radno ni vojno sposobnog stanovništva.
No, radilo se o sljedećem: JNA je u septembru ukopala tenkove u polju između Ravnog i Zavale.
Kada ih je hrvatska vojska porazila u blizini, pokraj Čepikuća, razbijene jedinice JNA okomile su se na Ravno. Selo je tri dana bombardirano, a stanovnici, oni koji nisu pobjegli, zarobljeni su i ubijeni.
Prema nekim informacijama, jedan JNA kapetan ubio je četiri svoja vojnika jer su odbili tenkom srušiti toranj crkve u Ravnom. Poslije osam mjeseci okupacije, jedinice HVO-a oslobodile su Ravno.
Radiosarajevo.ba
