PRIJAVA
USAID/Sweden FARMA II projekt objavio je da je u 2018. u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni BiH u sektoru voća i povrća dominirao izvoz voća sa oko 68 posto učešća i vrijednosti od oko 124 miliona KM.
Povrća je Bosna i Hercegovina izvezla u vrijednosti od oko 37 miliona KM, dok prerađevine od povrća i voća učestvuju sa 20 miliona KM ili 11 posto. S druge strane, u uvozu također dominira voće, s tim da najveći udio čini tropsko voće.
Analize posebno upućuju na značajan nesrazmjer u preradi, gdje na jednu marku izvoza uvozimo četiri marke prerađevina. Ti podaci koje je predstavila Vanjskotrgovinska komora BiH u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom upućuju i na potrebe značajnijeg unapređenja prerade. Da te trendove žele okrenuti u svoju korist, pokazuju i napori prerađivača širom zemlje koji ulažu u nove tehnologije, uvode savremene prakse i rade na brendiranju svojih proizvoda.
Prerađivač iz kompanije “Fana” Srebrenik Alen Džafić izjavio je da brendiranjem namjeravaju u narednom periodu izgraditi prepoznatljiv identitet svojih proizvoda.
– U nastojanju da budemo efikasniji i konkuretniji značajno nam je pomogao projekat USAID/Sweden FARMA II kroz sufinansiranje nabavke jedne proizvodne linije u preradi povrća, a koja će nam pomoći da budemo konkurentniji, prije svega na inostranom tržištu. Ta saradnja će nam omogućiti i pretpostavke za budući razvoj te povećanje otkupa svježeg povrća – poručio je Džafić.
Nenad Ljubojević iz zadruge “Uvac Rudo” naveo je da je izuzetno važno raditi na unapređenju tehnologije i certifikaciji.
– Uveli smo HACCP standard, a podržali smo 15 proizvođača u implementaciji GLOBALGAP standarda. Nužno je da pratimo te procedure i certifikaciju kako bismo bili konkurentni na domaćem, a posebno na međunarodnom tržištu – dodao je Ljubojević.
Firma “Boletus” iz Foče je kroz saradnju i podršku USAID/Sweden FARMA II projekta nabavila opremu i osavremenila proizvodnju. Direktor “Boletusa” Miro Vrećo također upućuje na nužno unapređenje.
– Uz podršku USAID/Sweden FARMA II smo osigurali certifikate HACCP, ISO 9001:2015, te organske standarde. Zahvaljujući tome, 80 posto našeg plasmana ide u izvoz, uglavnom za Evropsku uniju – istakao je Vrećo.
Poručio je poljoprivrednicima da se ozbiljan pristup uzgoju i proizvodnji jagodastog voća isplati, da pređu sa konvencionalne na organsku proizvodnju, te da poštuju domaće i EU propise iz te oblasti kako bi zajedno mogli osigurati plasman na EU tržište i dokazati se kao pouzdan partner.
– Kada je u pitanju prerada voća i povrća, u izvozu dominira program kiselog povrća, dok su uvozu to sokovi. Podaci upućuju da prostora za prerađivače ima na domaćem, ali i na međunarodnom tržištu – zaključuju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.
