PRIJAVA
U Bosni i Hercegovini žene su daleko manje zastupljene od muškaraca u ekonomskom, javnom i političkom životu. Primjera je bezbroj, a kao najnovija ilustracija može nam poslužiti činjenica da na nedavnim lokalnim izborima u više od 140 opština, imamo svega četiri izabrane načelnice – izjavila je danas direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić.
Ona je naglasila da uzroke ove pojave Agencija za ravnopravnost spolova kontinuirano propituje i analizira, a jedan od korjenskih uzroka takvog stanja je neravnopravnost žena u vlastitoj kući.
“Empirijske dokaze za tu tezu vam prezentujemo danas na osnovu istraživanja o uticaju rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini koje je Agencija za ravnopravnost spolova realizovala u okviru implementacije Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine”, dodala je Filipović-Hadžiabdić.
Naglasila je da pitanje usklađivanja privatnog i profesionalnog nije pitanje ličnog izbora, životnog stila ili spretnosti partnera u balansiranju porodičnih i radnih obaveza.
“To je strukturno pitanje, koje zahtijeva angažman u donošenju politika i zakona, kako bi se ženama omogućila ravnopravnost i ekonomska nezavisnost, jer danas one u najvećoj mjeri podnose teret neplaćenog rada. Zbog toga je ovo pitanje jedno od prioritetnih u Gender akcionom planu BiH, kao i u procesu integracija BiH u Evropsku uniju, kroz preuzimanje evropskih standarda ravnopravnosti spolova”, podvukla je.
Podsjetila je da se naprimjer EU direktivom 1158 iz juna 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, utvrđuju minimalni zahtjevi namijenjeni ostvarenju ravnopravnosti muškaraca i žena u pogledu njihovih mogućnosti na tržištu rada i postupanja na radnom mjestu, tako da se radnicima koji su roditelji olakša usklađivanje poslovnog i obiteljskog života.
“To je, ujedno, i zakonska obaveza u našoj zemlji – Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH je zabranjena diskriminacija po osnovu spola u radu i radnim odnosima, i kao takvu prepoznaje bilo koji nepovoljni tretman roditelja ili staratelja u usklađivanju obaveza iz porodičnog i profesionalnog života”, rekla je Filipović-Hadžiabdić.
Naglašava da rodni stereotipi i tradicionalna podjela na rodne uloge utiču na društvene modele koji ženu često drže odgovornom za porodični i privatni život (za neplaćeni rad), a muškarca za javnu sferu i poslovni život (za plaćeni rad). Ovo, pored ostalog, rezultira nejednakom podjelom domaćih i porodičnih obaveza, što je jedan, podvlači, od glavnih razloga za diskriminaciju žena na tržištu rada.
Filipović-Hadžiabdić ukazuje na važnost podsticanja mjera za usklađivanje privatnog i profesionalnog života kao što je, između ostalog, razvoj poslovne prakse koja uvažava porodični život i jednako je dostupna ženama i muškarcima, investiranje u “ekonomiju brige”, kao i jačanje svijesti, podjednako kod muškaraca i kod žena, o potrebi ravnopravne podjele porodičnih i kućanskih poslova.
“Usklađivanje privatnih i profesionalnih obaveza direktno podržava žene i muškarce kao jedinke, zatim porodicu, a onda i ekonomsko osnaživanje i društveno-ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine”, izjavila je Filipović – Hadžiabdić.
Fena
