PRIJAVA
Iako je, u toplim mjesecima, mnogo veći izbor sezonskog voća, nemojte ga ni zimi izostaviti iz ishrane, jer je neophodno za zdravlje i vitalnost cjelokupnog organizma. Sadrži veliku količinu vitamina i minerala, organskih kiselina i mnogih drugih korisnih sastojaka poput pektina i antocijana. Evo koje voće bi trebalo da jedete zimi, a ne samo u toplim danima.
Budući da se, osim od vode, u najvećoj mjeri sastoji i od ugljenih hidrata, naročito voćnih šećera glukoze i fruktoze, postoji dilema koliko voća dnevno je dozvoljeno.
Prije svega, važno je znati da se prirodni šećeri drugačije metabolišu u organizmu za razliku od industrijski proizvedenih, jer voće, osim šećera, sadrži i veliku količinu biljnih vlakana koja usporavaju njegovu apsorpciju.
Trudite se da češće jedete voće niskog glikemijskog indeksa. Naime, glikemijski indeks (GI) je broj koji odražava intenzitet lučenja insulina nakon unošenja neke namirnice. Nakon što pojedete voćku visokog GI doći će do naglog porasta šećera u krvi, a kao rezultat toga pankreas počinje da luči hormon insulin, koji omogućava ulazak glukoze unutar ćelije. Nakon određenog vremena može se dogoditi da se pankreas, kao i svaka druga žlijezda, iscrpi, što naposljetku može da dovede do poremećaja lučenja insulina i razvoja dijabetesa.
Prema brojnim preporukama, voće bi trebalo jesti na prazan stomak ili između obroka, budući da se u to vrijeme varenje odvija prilično brzo. Međutim, jesti voće odmah nakon obroka nije dobra ideja. Potrebno je da od obroka prođe najmanje 30 minuta. Ako imate dijabetes ili tegobe s probavom, voće bi trebalo da jedete sat vremena prije jela, ili dva nakon jela.
Ljudi koji imaju poteškoće u korigovanju tjelesne težine treba da isključe konzumiranje voća u drugom dijelu dana, nakon ručka. To će pomoći telu da umjesto šećera, iskoristi masne naslage za proizvodnju energije.
Voće nikada nemojte u potpunosti izbaciti iz jelovnika, već budete umjereni – jedite jednu do dvije voćke dnevno. Čak i u ovim hladnim danima zasladite se nekim od ovih plodova.
Evo koje voće bi trebalo da jedete zimi:
Jabuka
Obiluje mnogobrojnim vitaminima i mineralima koji stimulišu imunološki sistem. Sadrži i brojne druge korisne materije poput limunske i mravlje kiseline, ali i pektina koji efikasno apsorbuje vodu i toksične materije u crijevima. Olakšava probavu, reguliše nivo šećera u krvi, te sprječava razvoj srčanih bolesti.
Narandža
Sadrži veliku količinu voćnih šećera, ali i C vitamina, koji potpomaže njihovo sagorijevanje, ali i apsorpciju gvožđa. Osim toga, narandža je bogata vitminima A, B i E, kao i brojnim mineralima, poput kalcijuma, magnezijuma i kalijuma. Pomaže neutralizaciji slobodnih radikala, pojačava odbrambeni sistem organizma, stimuliše rad crijeva, te snižava nivo lošeg holesterola u krvi.
Grejpfrut
Ova voćka kiselkasto-slatkasto-gorkastog ukusa zahvaljujući velikoj količini vode ubrzava metabolizam, a time i sagorijevanje masti. Izuzetan je izvor vitamina A i C, biljnih vlakana, te različitih minerala poput natrijuma i kalijuma. Pomaže u borbi protiv prehlade, a dokazano je da sprječava pojavu pojedinih vrsta kancera i srčanih bolesti.
Mandarina
Idelana je za jačanje imuniteta u hladnim danima. Izuzetno je bogata vitaminom C, čak dvostruko više od narandže. Zahvaljujući činjenici da sadrži i 87% vode odlična je za korigovanje tjelesne težine, a efikasno snižava i holesterol.
Kivi
Veoma ljekovita niskokalorijska voćka. Obiluje vitaminima A, C i E, te brojinim antioksidansima, kao i kalijumom. Budući da sadrži veliku količinu dijetalnih vlakana utiče na snižavanje nivoa holesterola. Osim toga, vlakna eliminišu i toksine iz debelog crijeva, te pomažu u održavanju ravnoteže dobrih i loših bakterija u crijevima.
Nar
Jestivi dijelovi ove voćke su sok i sjeme. Plod nara bogat je brojinim korisnim materijama, među kojima se posebno izdvajaju vitamini C, A, E i B5, kao i minerali kalijum i gvožđe. Sadrži i veliku količinu antioksidanasa, a crvenu boju dobija od antocijanina i tanina.
Brusnica
Ovo kiselkata bobičasta voćka posjeduje izuzetna ljekovita svojstva. Njeni plodovi bogati su različitim mineralima kao što je kalijum, vitaminima poput A i C, te biljnim vlaknima. Smatra se prirodnim antibiotikom, a poznata su i njena antikancerogena svojstva.
