PRIJAVA
“Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH to bi poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti”, kazao je Palmer.
Palmerov stav predstavlja ozbiljan udarac politikama u BiH koje smatraju kako je konstitutivnost jedino rješenje. To je prije svega udarac predsjedniku HDZ-a Draganu Čoviću koji, nasuprot mišljenjima cijelog civilizovanog i demokratskog svijeta, još uvijek brani princip jednakopravnosti naroda, a ne građana.
Čović je braneći svoj stav spreman toliko daleko ići da sve one koji zastupaju stav oko građanskog uređenja države smatra zagovornicima islamske države.
On je u fenruaru 2018. godine održao predavanje u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, na kojem je okupljenim akademicima, studentima i ostaloj publici govorio o političkom stanju u Bosni i Hercegovini
“Oni koji žele građansku državu, ja ih poštujem, samo danas u Bosni i Hercegovini reći građanska država, to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to vam znači u osnovi islamsku državu, a to što je to neko pretvorio u kalifat ili neku drugačiju konotaciju dao tom izričaju… I na taj način mi razgovaramo i u Briselu”, kazao je Čović tada u Zagrebu.
Nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je Čović na izborima poražen od Željka Komšića, i službena Hrvatska pojačala je svoju diplomatsku ofanzivu kako bi uvjerila evropske zvaničnike da građanska BiH nije moguća. Međutim, njihova politika doživjela je debakl na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU u novembru prošle godine u Briselu.
To je direktno priznala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić Pejčinović, koja se novinarima nakon sastanka požalila kako EU ide u drugom smjeru od onog koji zagovara Hrvatska.
“Naravno da nakon više od 20 godina Evropa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira evropska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek – jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH”, izjavila je u novembru prošle godine Burić Pejčinović.
EU i SAD, što je danas potvrdio i gospodin Palmer, shvataju da je modernu državu moguće urediti jedino na građanskim principima, dok s druge strane Dragan Čović i nekoliko njegovih istomišljenika smatraju da je moguće graditi državu na propalom sovjetskom modelu konstitutivnosti.
Nakon Palmerove izjave da je vizija SAD-a da sve balkanske države budu građanske, postavlja se pitanje da li to onda Dragan Čović smatra da se Palmer i SAD zalažu za islamsku državu.
vijesti.ba
