Tokom 1990-tih godina Bošnjaci poput Amre bili su žrtve genocida, etničkog čišćenja koje je rastrgalo njihovo društvo, prenosi CBS2.
Amra Šabić El-Rayess je stručnjak za “drugo i drugačije” – gdje se ljudi u jednoj grupi tretiraju drugačije.
– Jedan komentar koji često dobijem je “Pa ti ne izgledaš kao muslimanka”. Često ljudi ne shvataju da pokazuju svoje vlastito “drugačije”, izjavila je Amra novinaru televizije CBS2 Steveu Overmyeru.
Njen staklenik prepun je biljaka različitih vrsta koje žive u harmoniji. Ali ljudske razlike su često središte sukoba – noćna mora koju je Amra iz prve ruke doživjela kao Bosanka koja je preživjela genocid.
Mačka kojoj nisam dala ime (The cat I never named)/ Facebook
– Nikad nisam zamišljala da će mi biti dozvoljeno da živim u Americi. Nisam mislila da smijem sanjati Ameriku, a kamoli ispuniti svoj vlastiti američki san, dodaje Amra.
Amra je zabilježila svoju priču o preživjelima u svojim memoarima “Mačka kojoj nisam dala ime”. U njenoj priči, centralna ličnost je mačka lutalica koja joj je s vremena na vrijeme spašavala život.
– Prvog dana rata, moj brat ju je čuo u stražnjem dijelu našeg imanja. U trenutku kada je krenuo prema mački, pala je granata i ubila je četiri djevojke koje su stajale s njim. Brat i ja smo preživjeli, jer smo krenuli prema toj mački, prepričala je Šabić El-Rayess svoj susret sa mačkom.
Ona je četiri godine bila zarobljena u Sarajevu koje je bilo pod opsadom srpskih vojnih snaga.
– Iz straha su bili spremni ubiti nevine civile. I vidim da se takva vrsta narativa pojavljuje u Sjedinjenim Američkim Državama i zabrinuta sam. Zabrinuta sam kamo nas ovo vodi, rekla je Šabić El-Rayess.
Pravi odgovor da se spriječi ponavljanje istih zločina je obrazovanje ljudi. Četiri godine Amra je predavala matematiku, fiziku i engleski jezik. Njen uspjeh u učionici i izuzetni rezultati na testovima privukli su pažnju humanitarca po imenu David Pincus.
– David je Jevrej koji je spasio muslimanku koju nikada prije nije upoznao, rekao je Overmyer.