PRIJAVA
Sinoć je u punoj Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta u Konjicu, u okviru dvanaeste kulturno obrazovne manifestacije “Dani Sejfullaha ef. Prohe“, predavanje o temi „Žene –nositeljice pozitivnih promjena u društvu“, održala profesorica Fakuleta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, doc.dr. Zehra Alispahić. Na samom početku moderatorica, profesorica Karađoz-begove medrese u Mostaru, Harisa Ćukle upoznala je prisutne sa nekoliko osnovnih biografskih crtica uvažene profesorice Alispahić, koja je o pomenutoj temi govorila:
-Žene su u povijesti islama imale nemjerljivu i izuzetno važnu ulogu jer su oblikovale stvarnost zajednici u kojoj su živjele. Vrijednost ljudskog djela u učenju islama nakon obavljenih ibadeta koji ga obrazuju i educiraju i pripremaju za djelovanje u Zajednici, mjeri se konkretnim doprinosom kvaliteti života društva i uslugom koja se čini ljudima u svim sferama života. Kada je islam kao službena religija stupio na ovo područje, a to je bilo prije tačno pet i pol stoljeća otkada i možemo govoriti o zajednici muslimana ovoga podneblja, on je bio podjednako poticajan kako za muški tako i za ženski dio svojih sljedbenika.
Dolaskom islama oslobađa se ogromna kreativna energija i ljudski potencijali. Onoga trenutka kada se na ovim balkanskim prostorima začuo ezan i počela izgovarati šehada, ističe u svojim kazivanjima o znamenitim Bošnjacima i Bošnjakinjama prof.dr. Ismet Bušatlić, promijenio se i status žene muslimanke. Islam čini revolucionarni skok oslobađajući ženu i vraćajući joj temeljna ljudska prava na život, nasljedstvo, izbor partnera, obrazovanje i napredak. Muslimanke koje su na poseban način bojile prošlost ovoga podneblja, branile istinske vrijednosti ovih prostora, čuvale dostojanstvo svoje vjere, nasljeđa i kulture, čak i u vremenskoj distanci od nekoliko stoljeća svjesno ili ne, u prvakinjama islama poput h. Hatidže, h. Fatime ili Rabije al-Adavije imele su svoje nepresušne uzore. Žena ovoga podneblja u islamu je dobila šansu i dokazala se na brojnim poljima:
– Nezaobilazna je njezina uloga i hrabrost u procesu širenja islama bilo da je čuvala čast, kuću i potomstvo svoga muža dok je bio u borbama i ratovima ili da je i sama u njima učestvovala o čemu govore brojne junačke i lirske pjesme ovoga podneblja a osobito i brojni tragovi materijalne kulture širom balkanskog prostora poznati kao turbeta, nišani, mezari šehid ili gazi djevojaka poput onih u Fojnici, Bugojnu, D. Vakufu, Gornjoj Tuzli, Mostaru kao ovosvjetska uspomena na hrabre muslimanke, heroine koje su čuvale, branile i za svoju vjeru i čast domovine i život dale. U Banjalučkom boju bila je čitava jedna četa žena koje su po starom običaju branile vrijednosti do kojih im je stalo, vrijednosti života, vjere, časti, imetka.
Nakon predavanja, moderatiorica, prof. Harisa Ćukle prisutne je uputila u sujednu prostoriju Galerije Narodnog univerziteta Konjic, gdje je svečano otvorena Izložba „Trag kalema“, grupe autora: Edine Jugo, Salke Junuzovića i Elvedine Cokoja Hebib, koji su konjičanima predstavili trideset autorskh radova u kojima dominira klagirafsko pismo u različitim tehnikama, a u jednom djelu kombinirano sa motivima ebru umjetnosti. Moderatorica je prosutne upoznala sa biografijama izlagača. Program je nastaljen umjetničkim performanskom Lamije Sokolović i Adnana Lape, a Izložbu “Trag kalema“, zvanično je otvorila doc. dr. Zehra Alispahić. Ovo je bila jedinstvena prilika da KUU “Sejfullah Konjic, kao organizator „Dana Sejfullaha ef. Prohe“, uputi zahvalnost partneru Udruženju “Kaligraf“ i iskaže posebno poštovanje prema njegovom osnivaču, najjboljem bh-a kaligrafu prof. Munibu Obradioviću, čiji je rad već odavno internacionaliziran na brojnim svjetskim bijenalima i izložbama.
Izvor: mostarski.ba
