PRIJAVA
Željko Komšić, pozdravlja NATO deklaraciju. Još jednom je potvrđena podrška suverenitetu i euroatlantskim reformama u BiH. U Deklaraciji ne stoji konstitutivnost naroda na čemu su iz Hrvatske insistirali, navodi Komšić. To je još jedna delegitimizacija prevaziđenog etničkog koncepta na međunarodnoj sceni.
“Što se tiče uvrštavanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH podrška tome je očekivana, konstantna i nije nikakva novost. Neki su očekivali uvrštavanje tzv. legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Ali do toga nije došlo jer bi to bilo u suprotnosti sa temeljenim vrijednostima NATO saveza”, smatra Željko Komšić.
NATO deklaracija – različiti pogledi u BiH
Milorad Dodik pak, ne dijeli Komšićevo mišljenje, za kojeg kaže da je nedorastao političar za ovakve izazove. Dodik napominje, NATO deklaracija kojom se potvrdila podrška dejtonskoj BiH podrazumijeva konstitutuvnost naroda, jer je ona sadržana direktno u bh. Ustavu. Porukama iz NATO-a zadovoljna je ministrica vanjskih poslova, Bisera Turković.
“Izuzetno važne poruke lidera NATO za BiH. Podrška teritorijalnom integritetu BiH, reformama i partnerstvu sa NATO od vitalne su važnosti za mir, sigurnost i napredak BiH i cijelog regiona. NATO je bio i ostao ključni faktor stabilnosti u regiji”, piše ministrica na Twitteru.
Da li je Zoran Milanović uspio u namjerama, prijetivši i blokadom Deklaracije ukoliko ona ne bude tretirala Bosnu i Hercegovinu, nisu saglasni ni njegovi sugrađani.
“Smatram da Dejtonski mirovni sporazum ne može biti temelj budućnosti BiH. Smatram da je ključno za BiH da svi njezini građani budu identificirani upravo sa BiH i budućnošću svoje države”, navodi Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova RH.
“Dobro je da je Milanović insistirao da se to ugradi u završni dokument zato što se sve to što su činjenice spada u sferu zaborava i pogubilo se po putu. Što pokazuje, budimo otvoreni, nezainteresiranost i NATO-a i EU za to što se događa na ovom području”, dodaje Jadranka Kosor, bivša premijerka RH.
Pitanje bh. izborne reforme odavno je izašlo izvan granica ove države. No, nekadašnji diplomata Igor Davidović kaže da nije bitno šta bilo ko izvan BiH govori ili radi. Ništa se zbog istupa, u ovom slučaju hrvatskih političara, neće promijeniti.
“Jednako dobro mi znamo i ko kakave reforme koči. Nije to ni dobra volja Hrvatske, nisu to ni plemenite namjere Slovenije. Nisu to ni potrebe ljudi koji žive u BiH. Ipak uzde u svemu tome drže lokalni lideri kojih je veoma mali broj i koji u principu i ne žele da bilo šta promijene. Sve i dalje ostaje u našim rukama koje su svezane i očigledno niko ne želi da se bilo šta promijeni”, zaključuje Davidović.
Treba nam pomoć?
“Doista ćemo mi to sami riješiti. Nama pomoć treba. Da nam ne treba onda ne bi bilo OHR-a, ni Ured EK. Nadam da će Interresorna radna grupa do konca ovog mjeseca ponuditi nešto Zastupničkom i Domu naroda. Ako ne, bojim se da je pred nama jedno vrlo neizvjesno razdoblje”, ocjenjuje Nikola Lovrinović, HDZ BiH.
Predstavnici pojedinih političkih stranaka ranije su najavljivali bojkot predstojećih izbora, ukoliko se ne ispregovaraju izmjene Izbornog zakona, u kojima će se ispoštovati određeni kriteriji. Iz Evropske unije ponovo pozivaju bh. pregovarače da ovu, neizbornu godinu, iskoriste za konačan dogovor.
