PRIJAVA
U vezi s tim, projekt “Jačanje vladavine okolišnog prava u Bosni i Hercegovini – Eko-pravda” pokrenut je početkom 2023. godine na prvih 12 mjeseci, uz podršku Globalnog programa UNDP-a za vladavinu prava, financiranog od strane Kraljevine Nizozemske.
S obzirom na fokus projekta, ključna je uloga institucionalnih i drugih partnera iz nevladinog i akademskog sektora kako bi se ostvarili planirani rezultati. Posebno se ističe suradnja s ekološkim inspekcijama na razini entiteta i Brčko Distrikta BiH, MUP-om Republike Srpske, Federalnom upravom policije, Graničnom policijom BiH te centrima za obuku sudaca i tužitelja oba entiteta.
Također je važna uloga akademskog sektora, s obzirom na proučavanje ekološkog prava i pripremu mladih pravnika za nove funkcije u društvu. Ekološke nevladine organizacije su također partneri projekta u području promocije ekoloških ljudskih prava.
Glavni cilj projekta je unapređenje vladavine ekološkog prava, a iz toga su proizašle četiri glavne komponente koje se odnose na poboljšanje regulatornog okvira i usklađivanje s pravnom stečevinom EU; jačanje kapaciteta za provođenje zakona; podrška obuci iz ekološkog prava i promociju ekoloških ljudskih prava.
Do sada je projekt proveo analizu usklađenosti kaznenih zakona u BiH s prijedlogom nove direktive EU o kaznenopravnoj zaštiti okoliša, održao dva edukativna seminara za suce, tužitelje i inspektore o ekološkom kriminalu, podržao izradu prijedloga metodologije za kartiranje povreda ekoloških ljudskih prava te četiri studije slučaja na tu temu. Osim toga, projekt je organizirao i prvi regionalni sastanak o ekološkoj pravdi, na kojem je sudjelovalo oko 50 sudaca, tužitelja, inspektora, predstavnika ministarstava okoliša i nevladinih organizacija.
Kako ističu u UNDP-u, nažalost, u BiH ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti zagađenja okoliša, bilo da se radi o građanskim ili kaznenim predmetima. Također, u BiH nema specijaliziranih odjela na sudovima ili tužiteljstvima kada je riječ o takvim prekršajima ili kaznenim djelima, te je nužna dodatna edukacija i podrška radu inspekcija i pravosuđa. Potrebna je i veća svijest javnosti o potrebi ostvarivanja njihovih ekoloških ljudskih prava pred sudom, ako postoje valjani razlozi za to.
Svijest o ekološkim pravima raste, ali još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Postoji određeni pomak u razumijevanju ove teme u BiH, s obzirom na globalni preokret u davanju sve veće važnosti utjecaju klimatskih promjena na zdravlje planeta i opći društveni razvoj, posebno od prošle godine kada je Opća skupština UN-a rezolucijom uključila pravo na zdrav okoliš među osnovna ljudska prava, ističu iz UNDP-a.
