PRIJAVA
Vakcine se moraju držati na hladnom, pogotovo Pfizerova protiv korone koja zahtijeva duboko hlađenje i do minus 70 stepeni Celzija. Ta činjenica će predstavljati veliki izazov za zemlje u razvoju i ruralna područja jer rijetki među njima raspolažu takvim hladnim lancima.
Naime, hladni lanac podrazumijeva protokol transporta vakcina pri čemu se vakcine pohranjuju na odgovarajućoj temperaturi. S druge strane, suhi led je čvrsti oblik ugljikovog dioksida i najviše se koristi kao sredstvo za rashlađivanje. Prednost mu je što omogućava rashlađivanje na niže temperature od običnog leda te nakon isparavanja ne ostavlja nikakve ostatke poput vode.
Imajući sve to u vidu, hladni lanac će, prema svemu sudeći, zadati brojne glavobolje zemljama koje ne mogu udovoljiti navedenim uslovima. To je samo jedan u nizu izazova kada je riječ o vakcini protiv korone.
Dakle, osim sistema dubokog hlađenja, bitno je odlučiti ko će među prvima primiti vakcinu, odnosno, definisati rizične grupe. Nakon toga, različite vakcine mogu imati manju efikasnost, pa će zemlje u zavisnosti od toga koju naruče, morati biti spremne na to da će proces njene distribucije trebati ponoviti za nekoliko sedmica.
Pfizerova vakcina se mora skladištiti na niskim temperaturama
Ono što će vladama također predstavljati problem su “anti vax grupe” pa će tako trebati angažovati stručne PR timove koji će javnost uvjeriti da su vakcine sigurne.
Međutim, u svemu navedenom, transport i skladištenje vakcina, kao krajnji segment u samom procesu, je presudno.
Jasno je da se svijet u posljednje vrijeme sve više angažuje da osigura efikasnu vakcinu protiv korone, pa su tako neke od farmaceustkih kompanija već objavile obećavajuće rezultate.
Među njima su Pfizer i BioNTech čija se vakcina mora pohraniti i čuvati na temperaturi od minus 70 stepeni za vrijeme transporta. To je za 50 stepeni hladnije od bilo koje obične vakcine koja se trenutno koristi.
S druge strane, Moderna je navela ohrabrujuće vijesti, a to je da se njena vakcina može držati na standardnim temperaturama i u frižiderima kojima obično raspolaže svaka apoteka ili čak i domaćinstvo.
Međutim, to predstavlja drugi problem, a riječ je o brzoj nestašici Modernine vakcine jer će ona biti “dostupnija” široj javnosti zbog boljih uslova skladištenja vakcine, piše CNN.
SAD i Kanada imaju dovoljne količine suhog leda
Istraživanja u trećoj fazi su pokazala da su obje vakcine efikasne oko 95 posto, ali još se čeka da regulatorni organi pregledaju rezultate i daju zeleno svjetlo za upotrebu.
U srijedu je izvršni direktor BioNTecha koji radi s Pfizerom na razvoju vakcine, priznao da će problem predstavljati veoma niske temperature na kojima se ona mora čuvati.
Također je naveo da Pfizer trenutno testira lanac opskrbe vakcinom u četiri američke države te dodao da u tom smislu ne postoji zabrinutost zbog zahtjeva za hladnim ledom.
Iz udruženja koje se bavi čvrstim gasovima kazali su da kapacitet proizvodnje ugljikovog dioksida u SAD-u i Kanadi iznosi oko 30.000 tona dnevno te da su uvjereni da oni mogu zadovoljiti potražnju za suhim ledom.
Dodali su da su službenici koji rade na opskrbi vakcinama kazali da vjeruju da će biti potrebno manje od pet posto proizvodnje suhog leda kako bi se uspješno izvelo skladištenje vakcina u navedenim državama.
Međutim, s druge strane postavlja se pitanje šta će biti s onim državama koje su u razvoju i ruralnim područjima. Imajući u vidu da će i u SAD-u nabavka i transport vakcine biti jedna vrsta izazova, pomišlja se šta će to tek zapravo predstavljati za siromašne zemlje.
U takvim državama i društvima, transportne veze su sporije, a medicinske ustanove nisu kvalitetno i dovoljno opremljene.
Proizvodnja ugljikovog dioksida (CO2) je rijetka, a troškovi i opasnosti isporuke ogromnih količina suhog leda također predstavlja veliku prepreku.
