Evropski sud za ljudska prava u Strazburu danas je donio jednoglasnu odluku kojom je potvrđeno da je država Bosna i Hercegovina prekršila ljudska prava Imada al Husina, poznatijeg i kao Abu Hamza.
Utvrđeno je da je Abu Hamzi uskraćeno pravo na slobodu i sigurnost, koju mu garantira Evropska konvencija o ljudskim pravima, u periodu od augusta 2014. do februara 2016. godine. S druge strane, utvrđeno je da zadržavanjem u pritvoru u periodu od jula 2012. do augusta 2014. godine nisu prekršena njegova ljudska prava.
Abu Hamza je, podsjetit ćemo, više od osam godina boravio u pritvoru čekajući deportaciju, dok su vlasti u BiH tražile treću zemlju u koju bi ga smjestili.
– Sud je posebno utvrdio da je od augusta 2014. vlastima trebalo biti očito da nijedna zemlja nije bila voljna prihvatiti podnositelja zahtjeva, koji je klasificiran kao rizik po nacionalnu sigurnosti. Nije bio pušten na slobodu sve do februara 2016. godine, jer je potraga za državom koja bi ga prihvatila nastavljena. Međutim, taj period pritvora doveo je do kršenja njegovih prava, jer razlozi za opravdanje više nisu valjani – navodi se u odluci.
Imad Al Husin je rođen u Siriji 1963. godine, a u bivšu Jugoslaviju je došao kao student. Zatim je u BiH došao za vrijeme agresije te je stekao i državljanstvo naše zemlje. U imigracioni centar je smješten u oktobru 2008. godine jer je ocijenjen kao prijetnja po nacionalnu sigurnost. Zatražio je azil, ali je njegov zahtjev odbačen i izdata je naredba za deportaciju u februaru 2011. godine.
– Podnositelj zahtjeva podnio je Sudu prvi zahtjev u januaru 2008. godine. U februaru 2012. godine ustvrdio je da bi se suočio s povredom svojih prava iz člana 3. (zabrana mučenja) ako bi bio protjeran u Siriju i da je određivanjem pritvora od oktobra 2008. do krajem januara 2011. prekršen član 5. stav 1. (pravo na slobodu i sigurnost) jer nije bilo naloga za deportaciju. Vlasti su izdale novi nalog za deportaciju u martu 2012. te su produžavale njegov pritvor tokom narednih godina na osnovu nacionalne sigurnosti, uprkos žalbama podnositelja zahtjeva u kojima je, između ostalog, negirao da predstavlja sigurnosni rizik – pojašnjeno je u odluci.
Dodaje se da su vlasti u BiH pokušavale pronaći sigurnu treću zemlju u koju bi Abu Hamza bio deportovan, ali su zemlje iz Evrope i sa Srednjeg Istoka odbijale prihvatiti ga.
– U februaru 2016. godine je pušten uz restrikcije, poput zabrane napuštanja mjesta stanovanja i obaveze javljanja policiji – piše u odluci.
Abu Hamza se 17. februara 2016. godine žalio Evropskom sudu za ljudska prava zbog zadržavanja u pritvoru i uvjeta u pritvorskoj jedinici. Današnju odluku je donijelo Sudsko vijeće od sedam sudija, među kojima je i Faris Vehabović iz BiH.
Sud u Stratzburu je procijenio da BiH treba podnositelju zahtjeva isplatiti 9.000 eura na ime nematerijalne štete.