PRIJAVA
Hormuški moreuz – energetska arterija svijeta
Ukoliko bi u jeku otvorenog sukoba između Irana i saveza predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom došlo do zatvaranja Hormuškog moreuza, svijet bi se suočio s jednim od najvećih ekonomskih šokova u modernoj historiji. Ovo pitanje nije samo vojno ili političko – ono je prije svega energetsko i ekonomsko.
Hormuški moreuz je jedna od najvažnijih pomorskih tačaka na planeti. Kroz ovaj uski prolaz između Irana i Omana prolazi oko 20 posto svjetske nafte, kao i značajan dio globalne trgovine ukapljenim prirodnim gasom. Drugim riječima, svaki poremećaj na toj ruti automatski postaje globalni problem.
Prvi udar: eksplozija cijena nafte
U slučaju blokade, čak i djelimične, tržišta bi reagovala gotovo trenutno. Cijena nafte bi mogla skočiti za 30 do 70 posto u prvim danima, a u ekstremnom scenariju i preći 150 ili čak 200 dolara po barelu.
Takav skok ne bi ostao samo broj na berzi – vrlo brzo bi se osjetio na pumpama, u trgovinama i u svakodnevnim troškovima građana. Benzin, dizel, plin i lož-ulje poskupjeli bi u kratkom roku.
Lančana reakcija: hrana, transport i industrija
Transport bi postao skuplji, a sa njim i cijene hrane, građevinskog materijala i osnovnih proizvoda. Energija je temelj savremene ekonomije – kada ona poskupi, poskupljuje gotovo sve.
Za Evropu bi ovo mogao biti novi energetski šok, potencijalno snažniji od onog koji je uslijedio nakon početka rata u Ukrajini. Industrija bi se suočila s rastućim troškovima, inflacija bi ponovo mogla ubrzati, a centralne banke bi se našle pod pritiskom između borbe protiv inflacije i straha od recesije.
Geopolitička domino-reakcija
Iran raspolaže sredstvima kojima može destabilizirati plovidbu kroz moreuz – od miniranja morskih puteva do napada dronovima i raketama. Međutim, potpuno i dugotrajno zatvaranje gotovo sigurno bi izazvalo snažnu međunarodnu vojnu reakciju s ciljem ponovnog uspostavljanja pomorskog saobraćaja.
Time bi regionalni sukob vrlo brzo mogao prerasti u širu međunarodnu krizu, sa nesagledivim sigurnosnim posljedicama.
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu i region?
Male i uvozne ekonomije, poput Bosne i Hercegovine, bile bi posebno osjetljive. Region nema značajne energetske rezerve koje bi ublažile udar. Svako povećanje cijene barela na svjetskom tržištu gotovo automatski znači skuplje gorivo, skuplje grijanje i skuplju robu u trgovinama.
Građevinski sektor, transport, turizam i poljoprivreda osjetili bi direktne posljedice, dok bi građani najbrže osjetili rast troškova života.
Tri moguća scenarija
Kratkotrajna blokada (do 7 dana) donijela bi naglu paniku i skok cijena, ali bi tržišta mogla relativno brzo stabilizirati situaciju.
Blokada koja traje sedmicama ili mjesec dana izazvala bi ozbiljan inflatorni talas i usporavanje globalnog rasta.
Dugotrajna blokada od nekoliko mjeseci mogla bi pokrenuti globalnu recesiju i duboku energetsku krizu.
Zatvaranje Hormuškog moreuza ne bi bilo samo regionalni incident između Irana i njegovih protivnika. To bi bio globalni ekonomski potres koji bi osjetili i najveći svjetski finansijski centri i mali potrošači na Balkanu.
Zato ključno pitanje nije samo da li je takav scenarij moguć. Pravo pitanje je – koliko je svijet spreman na energetski šok koji bi mogao uslijediti.
