PRIJAVA
Teško je procijeniti šta je gospodin Schmidt mislio, ali obično se ljudima u živom razgovoru omakne ono što zaista misle. Ja bih volio da to nije tako, ali ukoliko je zaista to rezultat nekog lapsusa ili bilo čega drugog, nije sramota ljudski je da se čovjek izvini, poručio je delegat Stranke demokratske akcije (SDA) u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, javlja Anadolu.
Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena je 21. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA). Nakon programa novinarima se obratio Safet Softić, osvrnuvši na skandaloznu izjavu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta u kojoj je uporedio prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem.
“Ja moram priznati da je ova izjava gospodina Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, zaista šokirajuća je bila za sve i za one koji su, na neki način Alijin sljedbenici ili njegovi simpatizeri i oni koji su protiv toga. Vidimo ovih dana zaista masovne reakcije od strane ljudi koji baš o Aliji ne misle onako kao što mi mislio u stranci demokratske akcije. Dakle, izjava je šokirajuća, zaista čudi da se moglo ovako nešto dogoditi”, rekao je Softić.
Na pitanje smatra li da je ono što je Schmidt rekao gaf ili je u pitanju nešto sasvim drugo, Softić kaže kako je to teško procijeniti.
“Teško je procijentiti šta je gospodin Schmidt (op.a. visoki predstavnik Christain, op.a.) mislio, ali obično se ljudima u živom razgovoru omakne ono što zaista misle. Ja bih volio da to nije tako, ali ukoliko je zaista to rezultat nekog lapsusa ili bilo čega drugog, nije sramota ljudski je da se čovjek izvini za ono što je pogriješio jer zaista je nedopustivo da se u istom kontekstu nađu ova dva čovjeka, koja je historija, čini mi se, već u ovom trenutku dobro razdvojila na dvije strane, na stranu humanizma, odbrane Bosne i Hercegovine, dostojanstva i onoga koji je osuđen i presuđen za genocid. Prema tome, to je zaista na njemu da kaže šta je mislio, kakve su mu namjere i na njemu je naravno da uputi izvinjenje za sve one koje je povrijedio takvom izjavom, a zaista je krupna izjava”, rekao je Softić.
Na pitanje da li Bosna i Hercegovina danas ide onim smjerom koji je zamislio Alija Izetbegović, Softić je odgovorio:
“Ja još uvijek čvrsto vjerujem da je vizija Bosne i Hercegovine, koja je dovoljno široka i prosrtana za sve njene građane, vizija koja nema alternativu u ovoj zemlji. Sve ono što mi proživljavamo i što osjećamo, to će jednog dana biti prošlost za Bosnu i Hercegovinu i uvjeren sam u njenu sigurnu budućnost.”
Alija Izetbegović je preminuo na današnji dan 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Izetbegović je autor velikog broja publicističkih radova i studija te knjiga: “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više država. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovića u deset tomova objavljena su 2004. godine.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.
Izvor: aa
