PRIJAVA
Rezolucija Evropskog parlamenta poruka je građanima BiH da je njihovoj zemlji mjesto u EU.
Poruka je to i bh. političarima da je isteklo vrijeme politike prošlosti i podjela, koja je građanima donijela mnogo lošega i vrlo malo dobroga. Poručio je to u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.ba slovenski zastupnik stranke Renew Europe u Evropskom parlamentu Klemen Grošelj, koji je glasao za Rezoluciju i bio protiv amandmana hrvatskih europarlamentaraca.
Grošelj je govorio o značaju same Rezolucije za BiH i njene građane, otkrio je zašto spomenuti amandmani nisu prošli, analizirao ideje konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja u vrijeme kada svaka zemlja članica EU teži građanskom principu, ali i poslao jasnu poruku da je 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma konačno došlo vrijeme da BiH odlučnije krene putem evropskih integracija.
Gospodine Grošelj, vi ste bili jedan od poslanika u Evropskom parlamentu koji su u četvrtak podržali usvajanje Rezolucije o BiH za 2020. godinu. Možete li mi dati neku svoju ocjenu – koliko je ta Rezolucija zapravo važna za BiH?
GROŠELJ: Ova rezolucija koju je usvojio Evropski parlament, odnosno velika većina, znači prije svega poruku bh. građanima – da je Bosni i Hercegovini mjesto u EU. To je poruka i političarima u BiH da je vrijeme politike prošlosti, politike podjela, politike koja je građanima BiH donijela mnogo lošega i vrlo malo dobroga, isteklo i da je sada vrijeme za politiku koja se bazira na vrijednostima i principima na kojima se zasniva sama EU.
To je poruka i institucijama EU da je vrijeme da se Bosni i Hercegovini pomogne, da se prevaziđe status quo koji je onemogućavao svaku promjenu i napredak u BiH. To je poruka i svim autorima ovakvih i onakvih non-papera da Evropski parlament nema nikakvog razumijevanja za politike daljih podjela, jer temeljna ideja EU je integracija, a ne dezintegracija i podjele. Vidim to kao kraj stare i začetak nove politike EU prema regionu i Bosni i Hercegovini.
Prije usvajanja konačnog teksta Rezolucije, Evropski parlament odbio je sve amandmane europarlamentaraca iz Hrvatske koji su tražili da se u taj dokument uvrste pojmovi “konstitutivnost” i “legitimno predstavljanje”. I vi ste glasali protiv tih amandmana. Zbog čega? Kako gledate na te amandmane?
GROŠELJ: Kao tzv. izvještač u sjeni bio sam dijelom, moram istaći, na trenutke i teških pregovora oko te rezolucije. Kad je postignut kompromis oko rezolucije, dogovor je bio da se na plenarnoj sjednici ne ulažu amandmani. Amandmani koje su uložile kolege iz EPP-a, ne samo da su bili suprotni dogovoru, već i suštinski i idejno sasvim suprotni samom postignutom kompromisu. Iako je bilo mnogo lobiranja, nisu uspjeli. A nisu uspjeli jer velika većina kolega u Parlamentu nije prihvatila njihove argumente. I to je potvrda da smo mi pregovarači uradili dobar posao, jer rezolucija očigledno odražava stajališta i očekivanja velike većine kolega poslanika.
Ja na to ne gledam kroz nacionalnu perspektivu, ali u svakom slučaju to je jaka poruka. Gledajte, iako populisti sada izgledaju vrlo jaki, stvari se mijenjaju poslije Covida. Američka administracija promijenila je svoju politiku prema Balkanu, promjene se dešavaju i u EU. I ova rezolucija samo slijedi taj trend. To je politički trend koji će postati prevlađujući u narednim godinama. A možda je vrijeme i da neki preispitaju svoja politička stajališta.
Kakvo je Vaše mišljenje o konceptu “konstitutivnosti naroda” i “legitimnog predstavljanja”, na čemu već duže vremena insistiraju hrvatski politički predstavnici iz Hrvatske (npr. Andrej Plenković, Zoran Milanović, Gordan Grlić Radman…), ali i iz Bosne i Hercegovine (Dragan Čović, Božo Ljubić…)? Koliko su ta dva principa u suprotnosti sa građanskim konceptom kojem teži svaka zemlja članica EU?
GROŠELJ: Gledajte. To su samo imena ljudi koji pokušavaju isticati ideje koje su u prošlosti Evropi i Balkanu donijele mnogo lošega. Odgovor na to su u suštini ideje, vrijednosti i principi na kojima je izgrađena moderna EU. Znamo da ideje koje spominjete u prošlih deset i više godina nisu donijele nikakvih promjena i samo su održavale status quo. To su činili i neki evropski, pa i američki predstavnici u regiji. I ako kažemo da je budućnost regiona i BiH u EU, onda je logično da se ta budućnost gradi na vrijednostima i principima na kojima se zasniva EU. Bit će to dug i težak put, nema tu nikakve dvojbe, ali i jedini koji vodi u budućnost a ne u prošlost, gdje smo već bili i nije bilo dobro.
Građanski koncept znači da svaki građanin ostvaruje sva svoja prava bez obzira na etničku, religijsku ili bilo koju drugu pripadnost. U Evropskoj uniji bili Hrvat, Slovenac, Nijemac ili čak i stranac, vi prema vladavini zakona imate pravo na ostvarivanje svojih građanskih prava. U tom pogledu rezolucija je jasna. Zbog toga su toliko važne reforme, prije svega reforma vladavine prava jer je ona temelj i zbog toga je toliko važno da se u BiH počnu implementirati presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu i drugih međunarodnih i državnih institucija. Ali, naglašavam, to je tek početak puta ka pravnoj državi. Nikako to nije neka Miloševićeva politika, kako je to bilo nametnuto u raspravi u Parlamentu od strane onih koji budućnost vide u podjelama.
Za samo desetak dana juna Evropski parlament i NATO savez srušili su godine lobiranja hrvatske diplomatije da u svaki pokušaj reformi u BiH ubace koncept konstitutivnih naroda. Naime, zemlje članice NATO-a nedavno su odbile zahtjev hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da se u tekstu zajedničke Deklaracije NATO samita spomenu konstitutivni narodi u BiH. A u četvrtak je to odbio i Evropski parlament. Kako to komentarišete?
GROŠELJ: Mislim da sam na to pitanje već odgovorio, ali evo dozvolite mi da ponovim. EU i svijet poslije Covida se mijenjaju. Na taj način NATO i Evropski parlament u region su, poslije ludosti sa tzv. non-paperima, poslali jasnu poruku da je vrijeme takvih ideja prošlo. Svi koji računaju na drugačije ciljeve moraju znati da su Kina i Rusija vrlo daleko i da su BiH i oni samo kusur u geopolitičkim ambicijama. Jer, kad veliki počnu da pregovaraju, niko, ama baš niko neće voditi računa o njima.
I zato je poruka rezolucije toliko važna – budućnost moderne i reformirane Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji i vrijeme je da se na taj put krene. Nemam nikakvih iluzija da će on biti lak ili jednostavan, ali je 25 godina od Daytona konačno došlo vrijeme i za to.
