PRIJAVA
Slovenija je jako sklona širenju Evropske unije (EU), na sve države Zapadnog Balkana, a posebno Bosnu i Hercegovinu, poručio je danas u Ljubljani predsjednik Slovenije Borut Pahor, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik nalaze se u zvaničnoj posjeti Sloveniji, a nakon sastanka s njima, slovenski predsjednik je kazao da su pohvalili političke odnose i radovali se brojci koja pokazuje odličnu privrednu saradnju dvije zemlje, koja iznosi milijardu i 400 miliona eura robne razmjene.
“U BiH, koja je treća destinacija za investicije slovenskih firmi u inostranstvu, imamo preko 100 preduzeća, koja zapošljavaju 15.000 radnika, što znači da mi Slovenci imamo povjerenje u budućnost BiH. Tamo žive tri naroda. BiH je naša bliska i prijateljska država. I željeli bismo da se ti odnosi i dalje poboljšavaju. Gotovo 1.000 đaka i studenata iz BiH dobija stipendije u Sloveniji. Nudimo pomoć u razvoju”, rekao je Pahor.
Dotakao se i euroatlantksih integracija navodeći da je BiH ključna zemlja.
“Ako će Evropa zbog svojih unutrašnjih problema kasniti u širenju, onda će taj teritorij zakasniti, ne samo da se očuva mir, nego i da napreduje što je želja i EU i država u regiji. Bosna i Hercegovina je ovdje ključna”, izjavio je Pahor danas nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH.
Rekao je i da će učiniti sve što je u njihovoj moći da bi očuvali mir na ovim prostorima i osigurali razvoj na ovim prostorima. Dotakao se i procesa Brdo Brijunu, koji je, kako je kazao, odigrao važnu tranzicijsku ulogu, od prije deset godina. Pahor je rekao da je proširenje na područje Zapadnog Balkana i BiH geopolitičko pitanje.
“BiH je ovdje ključna. Neko će reći Makedonija, koja je napravila ogromne promjene da bi došla do odluke o početku pregovora, ispunila sve, i nije dobila zeleno svjetlo za pregovore. Sada u martu je prilika da popravimo tu grešku ako želimo očuvati vjerodostojnost. Moja bi želja bila da evropska politika shvati položaj BiH”, pojasnio je Pahor.
Govoreno je i o deviznim štedišama
“Slovenija je implementirala presudu u predmetu Ališić. U fondu za sukcesiju nekadašnjim štedišama glavne podružnice Sarajeva isplaćeno je 135 miliona eura sredstava, zajedno sa onim iz Hrvatske oko 300 miliona. Slovenija je napravila domaći zadatak”, rekao je Pahor.
Komentarisao je i odlagalište nuklearnog otpada naveo je da se Slovenija i Hrvatska još dogovaraju.
“Slovenija nudi lokaciju na području Krškog, a Hrvatska razmišlja o drugim rješenjima za svoj dio otpada. Jedno rješenje bi bila Trgovska gora na granici sa BiH”, dodao je Pahor.
Članovi Predsjedništva BiH u Sloveniji: Poruke koje EU šalje Zapadnom Balkanu nisu dobre
Poruke koje Evropska unija (EU) sada šalje Zapadnom Balkanu nisu dobre, poručeno je nakon sastanka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom u Ljubljani.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je za njega najbitnije pitanje, od svih koje su razmatrali tokom današnjeg sastanka, inicijativa koja je potekla sa ovog sastanka, a koja će ići ka novoj Evropskoj komisiji.
“Da se na početku rada pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU stavi u fokus Evropske komisije što je moguće prije, kako bi se mogući negativni efekti posljednje odluke Evropskog vijeća, vezano za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, na neki način neutralizirali. Nas je ta odluka sve na Zapadnom Balkanu razočarala, ali nije obeshrabrila”, poručio je Džaferović.
Smatra da je njemačko-britanska inicijativa ubrzala proces evrointegracija Bosne i Hercegovine.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je na današnjem sastanku potvrđena dobra saradnja dvije zemlje.
“Mogu da potvrdim da dobra saradnja sa privrednicima, prije svega, iz Slovenije, ojačava naše prijateljske veze. Slovenija je važna članica EU, uključena je u mnoga pitanja vezano za status pridruživanja”, izjavio je Dodik.
Kako je kazao, važno je da su imali priliku razgovarati o toj temi i iskazati nezadovoljstvo činjenicom da poruke koje EU sada šalje Zapadnom Balkanu nisu dobre.
Razgovarano je i o pitanju migracija, a Dodik je zahvalan Pahoru na razumijevanju da ovo pitanje treba rješavati zajednički i da se usmjeri na početak krize, a to je ulazak u EU.
Član Predsjedništva BiH rekao je i da je “teška humanitarna kriza, vezana za migrante, u centru pažnje mnogih medija”. Smatra da EU pokušava da pomogne u smislu doznačavanja novca, međutim, Dodik je poručio da nama novac za te vrste stvari ne treba, a ne trebaju nam ni migranti.
Dotakao se i Trgovske gore navodeći da je “stav BiH i RS jasan, on je isti”.
“Hrvatska je potrebno da na pravi način razumije i stavove same Bosne i Hercegovine. Slovenija i Hrvatska moraju da vode računa i o stavu Bosne i Hercegovine”, dodao je on.
Komšić u Sloveniji: BiH želi biti ravnopravan partner u razgovorima o migrantskoj krizi
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić rekao je kako je migrantski kamp Vučjak potpuno neprihvatljivo mjesto i da ga treba što prije zatvoriti.
Komšić je na konferenciji za novinare u Ljubljani, nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, rekao kako ljude iz kampa na Vučjaku, nedaleko od Bihaća u BiH i državne granice s Hrvatskom, treba što prije zbrinuti na adekvatan način.
“Slažem se da je to mjesto (kamp Vučjak, opa. a.), na kojem ti ljudi borave, potpuno neprihvatljivo. I, ako se to može uopšte zvati smještaj, taj kamp što prije treba zatvoriti i te ljude na adekvatan način smjestiti”, rekao je Komšić.
Nepomenuo je da su bh. vlasti već donijele odluku o aktiviranju nekih starih vojnih objekata za smještaj migranata te dodao kako se javio i otpor lokalnih zajednica, ocijenivši kako je to pitanje s kojim se vlasti u BiH moraju nositi.
“Ustavni sistem BiH je takav kakav jeste i, nažalost, desilo se da je najveći teret migrantske krize pao na Unsko-sanski kanton i regiju Bihaća”, kazao je Komšić, dodavši kako svakako postoji i odgovornost nekih bh. institucija koje nisu učinile dovoljno da se pomogne u iznalaženju adekvatnog smještaja za migrante.
Kazao je kako zahtjevi Predsjedništva BiH prema Vijeću ministara da dostavi informaciju i precizan plan o tome šta učiniti o pitanju migrantske krize u zemlji, dosad nisu dali rezultate te izrazio nadu da će novi saziv Vijeća ministara BiH biti efikasniji u tom poslu.
Komšić je kazao kako situaciju s migrantskom krizom koriste i “krijumčarske grupe” te da je “tačno i to da su ti ljudi zaglavili na granici BiH i Hrvatske, odnosno BiH i Evropske unije” i da je ovo pitanje “koje se treba rješavati na istočnoj granici EU-a”, jer se radi o migrantima koje su do BiH došli uglavnom preko zemalja EU-a.
“Inače će se desiti da ćemo te ljude prebacivati kao kutije, ali to ne može tako. Riječ je o živim ljudima, moramo poštovati njihovo dostojanstvo i njihova ljudska prava”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Dodao je da BiH želi biti ravnopravan partner drugim zemljama i EU-u u razgovorima o ovoj temi.
“Ako nas u BiH danas ‘boli glava’ od ovog pitanja, možda će i vas sutra da boli. Ne možemo se izmicati iz ove priče, a nekad mi se čini sa smo ostavljeni u ovoj priči – neka tih u ljudi u BiH, ali time nećemo riješiti ništa”, zaključio je Komšić.
Predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik nalaze se u zvaničnoj posjeti Sloveniji.
Ceremonija svečanog dočeka s vojnim počastima upriličena je ranije danas na Kongresnom trgu u Ljubljani gdje ih je dočekao predsjednik Slovenije Borut Pahor. Nakon svečanog dočeka, održan je sastanak članova Predsjedništva BiH s predsjednikom Republike Slovenije u Predsjedničkoj palati.
Planom dvodnevne posjete planiran je i sastanak s predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Dejanom Židanom.
Članovi Predsjedništva BiH u poslijepodnevnim satima posjetit će Međunarodni fond za razminiranje i pomoć žrtvama mina i razgledati izložbu fotografija “Deset godina rada ITF-a u BiH na polju deminiranja”.
Drugog dana posjete na Novoj univerzi planirano je predavanja članova Predsjedništva BiH, Pahora i članova akademske zajednice o temi “Pogledi/stajališta na ustavnopravna pitanja BiH”.
