PRIJAVA
Zdravstveni službenici u Izraelu podvrgavaju mnoge imigrante Etiopljanke kontroverznom medikamentu za dugotrajnu kontrolu rađanja, za koji izraelske organizacije žena tvrde da je rasistička politika smanjenja broja crnaca, piše
Mnogi liječnici smatraju kontracepciju, poznatu pod nazivom Depo Provera, koja se daje injekcijama svaka tri mjeseca, kao krajnju metodu kontrole rađanja zbog problema s liječenjem njenih nuspojava.
Međutim, prema izvještaju objavljenom prošle sedmice, upotreba kontracepcije od strane izraelskih liječnika porasla je trostruko u posljednjih nekoliko godina. Podaci pokazuju da su 57 posto korisnika Depo Provere u Izraelu Etiopljanke, iako zajednica čini manje od dva posto ukupne populacije.
Oko 80.000 Etiopljana dovedeno je u Izrael prema Zakonu o povratku od 1980-ih, ali neki su rabini naknadno doveli u pitanje njihovo židovstvo i mnogi Izraelci sumnjaju u to.
Izvještava se da se Etiopljani suočavaju s široko rasprostranjenom diskriminacijom u poslu, stanovanju i obrazovanju, a nedavno se pokazalo da su njihova darivanja krvi rutinski odbačena.
“Ovdje se radi o smanjenju broja rođenih u zajednici koja je crna i uglavnom siromašna”, rekla je Hedva Eyal, autorica izvještaja Žene ženi, feminističke organizacije sa sjedištem u Haifi, na sjeveru Izraela.
“Neizgovorena politika je da se u Izraelu traže samo djeca koja su bijela i Aškenazi”, rekla je, misleći na izraz za evropske Jevreje koji su osnovali Izrael i nastavljaju dominirati njegovim institucijama.
Ženske grupe upozorene su na široku upotrebu Depo Provere u etiopskoj zajednici 2008. godine kada je Rachel Mangoli, koja vodi centar za dnevnu brigu za 120 etiopske djece u Bnei Braqu, predgrađu Tel Aviva, primijetila da je primila samo jedno novo dijete u prethodne tri godine.
“Počela sam razmišljati o tome koliko je čudna situacija bila nakon što sam morala vratiti doniranu dječju odjeću jer u zajednici nije bilo nikoga kome bi je dala”, rekla je.
Prišla je lokalnoj zdravstvenoj klinici koja opslužuje 55 etiopskih porodica u Bnei Braqu, a upravitelj klinike joj je rekao da su dobili uputstva da daju injekcije Depo Provera ženama u reproduktivnoj dobi, mada je odbio reći ko je izdao naredbu.
Gospođa Mangoli, koja je razgovarala sa ženama, rekla je: “Nisu im rekli o alternativnim oblicima kontracepcije, niti o nuspojavama, niti su im pruženi medicinski pregledi.”
Žene su se žalile na širok spektar nuspojava povezanih s medikamentom, uključujući glavobolje, bolove u trbuhu, umor, mučninu, gubitak libida i općenito peckanje.
Poznato je i da Depo Provera smanjuje gustinu kostiju, posebno kod tamnoputih žena, što može dovesti do osteoporoze u kasnijem životu. Liječnici su zabrinuti da je teško ili nemoguće pomoći ženama koje imaju ozbiljne nuspojave jer je lijek u njihovom sustavu mjesecima nakon ubrizgavanja.
Reputacija kontraceptiva umanjena je i njenim povezivanjem s Južnom Afrikom, gdje ga je vlada apartheida, često prisilno, koristila za ograničavanje plodnosti crnkinja.
Tradicionalno, njegova glavna upotreba bila je za žene za koje se smatra da nisu sposobne kontrolirati vlastitu reprodukciju ili nadzirati druge oblike kontrole rađanja, kao i za žene koje pate od ozbiljnih problema tokom menstruacije.
Gospođa Eyal rekla je da joj je tokom provođenja istraživanja odbijena saradnja vladinih ministarstava, ljekara i većine zdravstvenih osiguravajućih društava.
Clalit, najveća zdravstvena kompanija, međutim, pružila je podatke koji pokazuju da su 57 posto korisnika Depo Provere bile Etiopljanke u poređenju sa nekolicinom žena iz drugih etničkih grupa.
Ministarstvo zdravlja nije bilo dostupno za komentar.
Kada je prvi put upitan o Depo Proveri u junu 2008. godine, tadašnji ministar zdravlja Yaacov Ben Yezri rekao je da veliki broj Etiopljanki koji koriste drogu odražava “kulturnu sklonost” injekcijama među Etiopljanima. U stvari, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tri četvrtine žena u Etiopiji koje koriste kontrolu rađanja uzimaju tablete oralno.
„Odgovori koje smo dobili od zvaničnika pokazali su otvoreni rasizam“, rekla je gospođa Eyal.
“Predložili su da se s Etipljankama ne treba postupati kao s pojedincima već kao sa kolektivnom grupom čiju reprodukciju treba kontrolisati.”
Kada je Žena ženama izvela eksperiment slanjem pet žena koje nisu Etiopljanke liječnicima da zatraže Depo Proveru, svima je rečeno da je to propisano samo u krajnje neobičnim slučajevima.
Gospođa Mangoli rekla je da je izuzetno teško nagovoriti imigrantske etiopljanske porodice da se izjasne jer se boje da je njihovo židovstvo pod sumnjom i da bi mogle biti deportirane ako izazovu probleme.
Međutim, žene anonimno intervjuirane za izvještaj izjavile su da su im službenici apsorpcijskih centara u Etiopiji savjetovali da uzmu Depo Provera jer u Izraelu neće biti sredstava za uzdržavanje njihove djece ako zatrudne.
Čini se da se ova politika kosi s navedenim ciljevima Zemaljskog vijeća za demografiju, grupe stručnjaka zaduženih za osmišljavanje načina za uvjeravanje Židovki da imaju više beba.
Vijeće je osnovano kao odgovor na ono što se u Izraelu široko vidi kao „demografski rat“ s Palestincima ili na potrebu održavanja jevrejske većine u regiji, uprkos visokim stopama nataliteta u Palestini. U govoru kojim je obilježeno ponovno sazivanje vijeća 2002. godine, tadašnji ministar socijalne skrbi Shlomo Benizri osvrnuo se na “ljepotu jevrejske porodice koja je blagoslovljena s mnogo djece”.
Yali Hashash, istraživač sa Haifa univerziteta, rekao je da pokušaji ograničavanja plodnosti Etiopljanki ponavljaju prakse koje su se koristile protiv židovskih žena koje su se doselile u Izrael iz arapskih zemalja poput Iraka, Jemena i Maroka u ranim godinama države, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Mnoge su, rekla je, ohrabrene da koriste spirale dok je uređaj još bio eksperimentalan, jer su vodeći izraelski ginekolozi arapske Židove smatrali “primitivnima” i nesposobnima da se ponašaju “odgovorno”.
Navodi o službenom rasizmu prema Etiopljanima dobili su na značaju 2006. godine kada je priznato da su dugi niz godina sva njihova darivanja krvi odbačena zbog straha da bi mogli biti kontaminirani bolestima.
Postoje i redovni izvještaji o tome da etiopskoj djeci uskraćuju mjesta u školama ili ih prisiljavaju da pohađaju zasebne razrede.
U novembru je istraživanje poslodavaca u glavnim profesijama pokazalo da 53 posto radije ne želi zaposliti Etiopljana.
Ruth Sinai, izraelska izvjestiteljica za socijalna pitanja za list Haaretz, nedavno je napisala da je diskriminacija s kojom se suočilo 120.000 Etiopljana posebno odražavala “sumnje religijiskog establišmenta u zemlji na njihovo židovstvo”.
