PRIJAVA
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokušao je posjete papi Franji i turskom predsjedniku Erdoganu predstaviti kao svoj politički državnički uspjeh, što je daleko od istine, budući da znamo da je on na crnoj listi SAD-a, te da EU nema blagonaklon stav prema njemu, smatra dugogodišnji novinar i odgovorni urednik portala “Istinito” Željko Raljić.
“Riječ je zapravo o trulim kompromisima, počev od odlaska kod pape Franje na pravoslavni Veliki petak, što je svojevrsno poniženje koje je Dodik sam sebi priredio, prihvatajući odlazak na taj datum, do snishodljivosti koju je pokazao prilikom odlaska u Tursku”, kaže Raljić za Vijesti.ba.
On podsjeća na zapažanja pojedinih opozicionih političara iz RS da će Dodikova posjeta Turskoj ostati upamćena po pozdravu koji je uputio počasnoj gardi ispred Predsjedničke palate u Ankari.
“Merhaba asker je jedan kurtoazni protokolarni pozdrav, kao i bilo gdje drugo u svijetu, ali se u BiH ipak sve stvari drugačije tumače, pa tako i ova. Budući da Dodik vodi politiku kakvu vodi, a ona je etnonacionalistička i koketira sa krajnjim nacionalizmom, onda i to možemo prihvatiti kao jednu vrstu poniženja na koju je Dodik pristao”, mišljenja je naš sagovornik.
Kako ističe, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a je tokom 2015. i 2016. godine, pa i kasnije, tvrdio da je aktuelni član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ratni zločinac, odnosno da je odgovoran za ratne zločine nad Srbima na području Zenice, pišu Vijesti.ba.
“Danas se o tome ćuti. To su takođe, određene nedosljednosti Dodikove politike i stvari preko kojih danas prelazi da bi, koliko-toliko, održao nekakav rejting i pokazao da on još može da funkcioniše na način da je jedini političar iz RS kojeg se za nešto pita”, navodi Raljić.
Ipak, konstatuje da je pozitivan rezultat posjete Turskoj revidiranje sporazuma o Sporazum o slobodnoj trgovini između ove države i BiH.
“To je svakako stvar za pozdraviti. Međutim, treba imati na umu da taj sporazum nije uslijedio zaslugom Dodika i aktuelne ekipe u Predsjedništvu BiH, jer je to ranije završeno”, dodaje Raljić.
Ovaj analitičar osvrnuo se i na stavove koje su članovi Predsjedništva BiH i turski predsjednik razmijenili u vezi sa formiranjem vlasti u našoj državi i uslovljavanje tog procesa usvajanjem Godišnjeg nacionalnog programa. Naime, predsjedavajući Predsjedništva kazao je da je turski predsjednik početku razgovora rekao da u BiH treba formirati vlast.
“Ne želimo da vršimo pritisak ni na koga. Mi iz Republike Srpske nemamo nijedan uslov za formiranje zajedničkih institucija. Veoma smo dobro razumjeli poruku Evrope da se mora formirati vlast, ne samo na zajedničkom nivou, nego i u entitetima, kako bi se kako bi se dalje išlo ka statusu BiH. To je naš prioritet za razliku od Bošnjaka kojima je to MAP”, rekao je Dodik nakon sastanka sa Erdoganom.
Na pitanje da li se ovo može protumačiti kao nagovještaj formiranja vlasti na nivou BiH bez aktivacije MAP-a, Raljić podsjeća na raniju Dodikovu izjavu da će vrlo teško doći do formiranja Vijeća ministara BiH, te dodaje: “Vjerujem da tako misli i nakon posjete Turskoj”.
“Dodik je pokušao objasniti da u BiH ne postoji potpuni konsenzus, odnosno da je stav RS da se ne ide u NATO, već da se zadrži vojna neutralnost po ugledu na Srbiju, te da on podržava evropske integracije. Nisam siguran da će podrška Erdogana ići u tom pravcu, niti da će doći do promjene politike SDA pod nekakvim pritiskom ili uz podršku Erdogana, odnosno Turske. Stoga smatram da će prioriteti – a na to obavezuju zakoni i potpisani dokumenti – politike SDA biti usmjereni prema evroatlantskim integracijama, na način da će se i dalje insistirati na usvajanju Godišnjeg nacionalnog programa, kojim treba da se aktivira MAP kao prva stepenica članstva u NATO-u”, zaključuje Raljić.
