PRIJAVA
Redakcija dokumentarnog programa FTV-a emitirat će u četvrtak premijerno dokumentarni film “BOSNA“, u povodu 40. godišnjice najvećeg uspjeha u historiji bh. klupske košarke. Autorica projekta je novinarka Arijana Saračević Helać.
Film će premijerno biti prikazan u četvrtak u 19.30 sati u Domu mladih, a TV premijera je isti dan na FTV-u u 20,30 sati.
Naime, 5. aprila navršava se punih 40 godina otkako je KK Bosna postala prvak Evrope. Bilo je to 1979. godine u francuskom gradu Grenoblu. Pred 12 hiljada navijača KK Bosna je pobijedila italijanskog šampiona Emersona s rezultatom 96:93. Bio je to najveći uspjeh bosanskohercegovačke, ali i jugoslovenske klupske košarke.
Tog dana milioni Jugoslovena bili su “prikovani” uz TV ekrane i uživali u trijumfu prvog evropskog šampiona bivše države koji je u Palati spotova u Grenoblu igrao čudesno. Za državu koja je bila svjetska košarkaška sila, ovo je bilo herojstvo – prva titula klupskog evropskog šampiona.
Sarajevski studenti su postali sinonim uspješne BiH. S današnjeg aspekta, 40 godina poslije, ostao je ovo najveći bosanskohercegovački uspjeh.
Film je priča koja je društveni fenomen jednog vremenskog konteksta. No, on nije takvim, tek slučajno.
– Upravo, ovim filmom želimo objasniti zašto je to fenomen. Šta je sve to dovelo do izvanrednih vrijednosti? Podsjećam: KK “Bosna” je tek 1972. godine ušla u Prvu jugoslovensku ligu. Za nepunih sedam godina, postala je evropski prvak. Bilo je to 5. aprila 1979. godine u francuskom gradu Grenoblu. Jugoslavija je i do Grenobla bila dominantna u Evropi i svi su znali da se u Jugoslaviji igra najbolja košarka i da je jugoslovenska liga bez premca na Starom kontinentu: Jugoplastika dva puta i Partizan također dva puta osvojili su četiri Kupa “Radivoja Koraća” u nizu. No, bez evropske šampionske titule – priča Saračević-Helać.
Tako je Bosna iz znatno manje razvijenije jugoslovenske republike, prva stigla na vrh Olimpa i ispisala historiju koja je kasnije prokrčila put ostalim jugoslovenskim klubovima da nastave tamo gdje su Tanjevićevi momci stali.
– Rekonstruirajući taj, naoko, neočekivan trijumf sarajevskih košarkaša protiv višestruko nadmoćnijih Italijana, Španaca, Rusa, dokazujemo da tu, u zauzimanju evropskog trona, ništa slučajno, i spontano nije bilo. Da bi se uopće pomislilo, da bi se usudilo igrati protiv, recimo, Maccabija u Tel Avivu, trebalo je imati ozbiljnu logističku podršku koja je iza kluba, stajala i u moralnom i u materijalnom smislu. Konkretno, prednjačio je Energoinvest i njegov vizionar i ekonomski mag Emerik Blum. Kada se Bosna približavala četvrtfinalu Kupa, animirane su i sve druge velike privredne organizacije iz cijele BiH da se uključe u ovaj “put uspjeha”. Dva dana prije Grenobla, direktori uspješnih firmi i bankari bili su na nogama. Telefoni nisu prestajali raditi. Tadašnji gradonačelnik Sarajeva, pokojni Ante Sučić, bio je zadužen za stambeno i materijelno obezbjeđenje sarajevskih studenata – kaže Saračević-Helać.
Tako je KK Bosna bila i ostala simbol Jugoslavije i jugoslavenske košarke i zbog toga je nekako sa sudbinom bivše zemlje, istu sudbinu doživio klub koji je bio jedan od nosilaca svih velikih rezultatskih ostvarenja reprezentacije koja je igrala ujedno i najljepšu i najbolju košarku na svijetu.
Sastav šampionske generacije: Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, Krvavac… Trener ove brilijantne generacije bio je Bogdan Tanjević.
Autorica projekta je Arijana Saračević Helać, snimatelj Vanja Ćatović, ton Boris Kragulj, montaža Jasmin Nalo.
