PRIJAVA
Modernizacija jedine međunarodne luke u Bosni i Hercegovini, smještene na rijeci Savi u Brčkom, trebala bi početi za mjesec. Višemilionskim projektima, uz povećanje plovnosti rijeke, postići će se bolje poslovanje i širenje lepeze usluga.
Strateški značaj Luke Brčko, koja se geografski nalazi na odličnom položaju, u proteklim godinama od nadležnih s državnog nivoa nije prepoznat na adekvatan način, zbog čega se stvorilo nekoliko velikih problema.
Lučki izvori prihoda dolaze iz pretovara različite robe, zakupnina zatvorenog i otvorenog skladišnog prostora te carinskog terminala, koji zbog nedjelovanja u punom kapacitetu, sada donosi znatno manje novca u odnosu na period prije tri godine. Tome je doprinijelo zatvaranje mosta za teretni promet Brčko – Gunja u Hrvatskoj, čije bi ponovno aktiviranje ili nova izgradnja bili od velikog značaja.
Pad prihoda
“Mi smo 2017. od terminala imali prihod u iznosu od 1,2 miliona KM, a prošle godine je on bio 620 hiljada maraka. Kada je riječ o poslovanju u pandemiji koronavirusa, luka je imala određene gubitke, jer su neki od naših komitenata, poput ArcelorMittala iz Zenice, TMD groupa iz Gradačca i Belisara iz Brčkog, smanjili obime svog poslovanja, odnosno nisu pretovarali količine robe kao u ranijim godinama”, kazao je za Klix.ba Perica Josić, direktor Luke Brčko.
Prihodi su ove godine planirani u iznosu od dva miliona konvertibilnih maraka, dok su rashodi približni spomenutoj cifri. Uprkos problemima sa kojima se suočavaju, uprava luke očekuje pozitivno poslovanje.
“Uz pandemiju, nama je najznačajniji problem loša plovnost rijeke Save, koja je plovna okvirno 160 dana godišnje. Kada bi se plovni put očistio, za što imamo izrađen idejni projekt i determinisane četiri kritične tačke, imali bismo plovnost od blizu 220 dana godišnje, što bi nam veoma značilo, jer bismo mogli pretovarati robu dva mjeseca više nego sada. Nažalost, o tome ne odlučuju Brčko distrikt, niti luka, već Vijeće ministara BiH, uz saglasnost Republike Hrvatske i Srbije”, istaknuo je Josić.
U brčanskoj luci trenutno je zaposleno 60 osoba koje su raspoređene na raznim poslovima. Većina njih je angažovana na pretovaru robe, koji obavljaju uz pomoć dotrajale mehanizacije, odnosno dvije portalne dizalice koje su nosivosti pet tona i starosti su više od 50 godina, a dvije decenije su mlađi viljuškari, utovarivači i bager.
S ciljem rješavanja problema pokrenuti su projekti izgradnje i uređenja platoa, nabavke nove dizalice i izgradnje pruge te pristupne ceste. Sve to će koštati 20 miliona konvertibilnih maraka, a za tu namjenu Brčko distrikt je dobio kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u spomenutom iznosu, od čega je šest miliona KM grant sredstava.
“Trenutno smo u fazi realizacije tih projekata, kroz raspisana tri tendera. Prvi se odnosi na rekonstrukciju platoa s odvodnjom oborinskih voda. On je završen i izabran je najpovoljniji ponuđač, odnosno izvođač radova i riječ je o Bijeljina i Prijedor putevima. Sada smo u fazi dobijanja bankarske garancije, a nakon toga, nadam se već sljedeće sedmice, bi trebalo uslijediti potpisivanje ugovora. Potom imamo 28 dana da uvedemo izvođača u posao, tako da mi mehanizaciju na terenu očekujemo za mjesec”, pojasnio je Josić.
On ističe da bi završavanje započetih projekata omogućilo konkurentnu luku koja bi u konačnici bila pokretač privrede i Bosne i Hercegovine.
Razvojem do novih radnih mjesta
Revitalizacijom luke, povećanjem obima posla i dolaskom novih komitenata koji će svoju djelatnost obavljati u luci, planirana su također i nova zapošljavanja.
Prostornim kapacitetima luka pokriva površinu od blizu 14 hektara, a veći dio površine sačinjavaju operativna obala s pomoćnim i pratećim sadržajima, otvorena i zatvorena skladišta te radionički prostor. U sklopu lučke teritorije nalazi se i carinski terminal površine pet hiljada kvadratnih metara.
Geografski se nalazi na veoma dobrom položaju, zbog blizine s Evropskom unijom, s kojom se povezuju željezničkim, drumskim i riječnim saobraćajem. Josić smatra da bi te prednosti trebalo u potpunosti iskoristiti.
“S državnog nivoa dosad nismo imali finansijsku, niti pomoć u mehanizaciji ili opremi. Nadam se da će se to popraviti, a u smjeru bolje saradnje već imamo obećanja. Naime, prije nekoliko dana smo održali sastanak s Miroslavom Gavrićem, koordinatorom pri Vijeću ministara BiH iz Brčko distrikta te smo ga upoznali o situaciji. Od njega imamo obećanje da će pokušati učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao luci te kako bi ona napokon bila prepoznata kao strateški projekt”, naveo je Josić.
Brčanska luka ima izuzetno dobru saradnju s Upravom za indirektno oporezivanje BiH i Državnom graničnom policijom, zbog čega se sve procedure za komitente i brodare odvijaju izuzetno brzo, bez zastoja i čekanja.
Klix.ba
