Ovo pravno pitanje treba posmatrati sa stanovišta primjene Zakona o advokaturi FBiH. Odredbom člana 18 Zakona je određeno:
” Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno zakonom, ispunjava slijedeće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave
3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;
4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,
5) nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,
6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu,
7) da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore.
8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.”
U tački 5. se jasno propisan uvjet kažnavanja. Prvo pitanje je za koje krivično dijelo je lice osuđeno i da li mu je izrečena mjera zabrane obavljajnja advokatske dijelatnosti.
Ono što je pravna dilema je da li je uvjetna osuda krivična sankcija i kakvo je njeno dejstvo. Licu je izrečena sankcija koja se neće izvršiti ukoliko u određenom periodu se učini određeno krivično dijelo. Treba imati u vidu i činjenicu da li se uvjetna osuda upisuje i kaznenu evidenciju i kada se briše iz kaznene evidencije.
Na kraju se može postaviti i pitanje podobnosti vršenja advokatske djelatnsti, koja je nažalost ostala stvar tumačenja članova izvršnih odbora!
113.KZFBiH ????