PRIJAVA
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je danas da su na sjednici Vlade razmatrali najvažniju tačku, a to je budžet za 2021. godinu, koji treba da eliminira uticaj pandemije u 2020. godini.
Istakao je da je budžet odraz ekonomske politike, koji je morao uzeti u obzir sve ono što se događalo u ekonomskom i socijalnim smislu u 2020. godini, koja je bila obilježena pandemijom.
“Budući da smo ove godine uočili sve zakonitosti ekonomskog, socijalnog i zdravstvenog uticaja pandemije na naše društvo i da imamo visoka očekivanja od vakcine, tako smo i kreirali budžet za narednu godinu”, pojasnio je Novalić.
Istakao je da je u 2020. godini zbog pandemije izgubljeno 14.000 radnih mjesta, ali da su istovremeno direktni porezi pali samo 0,7 posto, što znači da su ekonomske mjere koje su uticale na direktne poreze, bile efikasne.
“Tako da nam ne trpi zdravstvo i penzioni fond, ali indirekti porezi su pali 15,8 posto, što je široka potrošnja, i to čini određeni problem naročito na nižim novima vlasti”,naveo je federalni premijer.
Dodao je da je budžet kreiran da prevenira pojave visokog nedostatka indirektnih poreza i neprimjetnog pada direktnih poreza.
Naglasio je da je budžet u iznosu od pet milijardi i 481 miliona KM kreiran da se 230 miliona granta uputi na niže nivoe vlasti, te da polovinu tih sredstava treba koristiti za obrte mikro i malih poduzeća.
“U ekonomskom smislu, FBiH na to još kreira 240 miliona KM u privredu, 150 miliona KM u Stabilizaciji fond, 50 miliona u zapošljavanje, 25 miliona KM u Garantni fond i 15 miliona KM da ohrabrimo uzimanje kredita za privredne događaje”, pojasnio je Novalić.
Istakao je da su na sjednici razmatrane još dvije vrlo važne teme, ulaganje 30 miliona KM u turizam i 10 miliona KM prema realnom sektoru.
Milićević: Prijedlog budžeta FBiH za 2021. upućen u Parlament
Zamjenica premijera Federacije BiH i federalna ministrica finansija Jelka Milićević danas je na pres-konferenciji u Sarajevu, nakon sjednice Vlade FBiH, izjavila da je Prijedlog budžeta FBiH za 2021. upućen po hitnoj proceduri u Parlament FBiH.
Podsjetila je da još nisu završeni pregovori vezano za aranžman sa MMF-om, te da se u javnosti pojavila informacija da ima neusaglašenih pitanja između entiteta.
“Nisu neusaglašena pitanja između entiteta, nego su na određeni način neriješena pitanja i nejasno definirana pitanja između BiH i MMF-a vezano za preduslove i određene strukturalne odrednice. Iz tih razloga nismo mogli u proceduru poslati nacrt budžeta, pa prijedlog, s obzirom da nisu bili zaokruženi izvori finansiranja”, navela je Milićević.
Kada je riječ o 2020. zabilježen je drastičan pad prihoda, više od 15 posto, a istovremeno su bili povećani zahtjevi nižih nivoa vlasti, privrednih subjekata, kao i zahtjevi zdravstvenog sekora, jer su povećani troškovi na saniranju i ublažavanju posljedica pandemije. U Ministartsvu finansija su u takvim okolnostima, kako je navela Milićević, napravili okvir koji je danas na Vladi prihvaćen i on iznosi 5.481.251.699 KM i to je okvir za stabiliziranje javnih finansija, te za nastavak mjera i politika Vlade na oporavku i stabilizaciji privrede.
Dodala je da je u ovoj godni planiran pad prihoda od PDV-a s obzirom na smanjenu potrošnju, napominjući da je neophodno stvoriti preduslove za javne investicije, nešto što u Vladi prepoznaju i podupiru.
“Pad prihoda od PDV-a je otprilike na nivou kao što je bio u ovoj godini, očekujemo doprinose za penzijsko osiguranje sa blagim rastom od 13 posto, što znači da ćemo dodatnim mjerama za zapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta uspjeti vratiti broj zaposlenih, a sada je to oko 12.000 pad broja zaposlenih u FBiH u odnosu na 2019. godinu”, navela je Milićević.
Svi ostali prihodi se, po njenim riječima, zadržavaju ili su u blagom padu na prošlogodišnje.
“Na prihode u iznosu 3.960.260.219 KM moramo imati izvore finansiranja, a naši izvori finansiranja, to je nešto što je pojavilo u ovoj godini i pojaviće se u 2021. godini, veći su nego što vraćamo dug, što je sve posledica djelovanja u uslovima pandemije”, dodala je Milićević.
U vezi budžetskih izadataka, izdaci za plate, te materijalne troškove, kako je dodala ministrica, instrukcija je bila da se zadrže na ostvarenjima za 2020. Tekući transferi i drugi tekući rashodi imaju najveće učešće u budžetu i planirani su u iznosu 3.674.395.324 KM i u toj strukturi redovna su izdvajanja za civilne žrtve rata, više od 20 miliona KM, za zdravstvene ustanove je planirano 60 miliona KM i povećano je u odnosu na prošlu godinu kada je iznosilo 30 miliona KM s obzirom da su povećani troškovi zdravstvenih ustanova. Kroz projekt zapošjavanja planira se 50 miliona KM uz postojećih deset, transferi kantonima su planirani u iznosu 200 miliona KM koliko je bilo i u ovoj godini.
“Za vakcinu protiv Covid-19 je planirano 12 miliona KM i to je nešto što je vezano za zajedničku nabavku koja se koordinira sa nivoa države. Transferi općinama su bili 30 miliona KM i planirani su na istom nivou i u prijedlogu budžeta. Za uvezivanje staža je planirano deset miliona KM, a poticaj za poljoprivredu je ostao na istom nivou kao i u ovogodišnjem budžetu”, navela je, među ostalim, Milićević.
Lasić: Deset miliona KM za pomoć sektoru javnog cestovnog prijevoza
Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić kazao je da je Vlada FBiH danas donijela Odluku o dodijeli finansijske pomoći korisnicima iz sektora javnog cestovnog prijevoza u okolnostima pandemije, u iznosu 10 miliona KM.
“Ovom odlukom je, sukladno interventnim mjerama za podršku ugroženom sektoru gospodarstva Federacije BiH, utvrđena lista korisnika finansijske pomoći u sektoru cestovnog javnog prijevoza putnika s iznosima dodijeljenih sredstava”, kazao je.
Na temelju Uredbe o interventnim mjerama za podršku, kako je istaknuo Lasić, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je objavilo javni poziv poslovnim subjektima iz oblasti javnog cestovnog prijevoza putnika koji je bio otvoren do 13. novembra.
Dodao je da su se na poziv prijavila 193 poslovna subjekta, od kojih je 176 ispunilo sve uvjete propisane uredbom.
Smatra da će ta finansijska pomoć djelomično popraviti usitinu teško stanje poslovnih subjekata te je izrazio žaljenje što su pojedini pravni subjekti zbog dostignutog limita dobili znatno manje novca u odnosu na njihovo ukupno učešće.
Lasić je kazao da će Ministarstvo potpisati ugovore s korisnicima finansijske pomoći, a nakon toga će uslijediti uplata.
Fena
