Ranije ovog mjeseca naučnici su objavili da su uspješno stvorili hibride dijelom ljudi, a dijelom majmuni, ubrizgavanjem ljudskih matičnih stanica u šest dana stare embrije makaki majmuna.
Eksperiment je bio šokantno uspješan u usporedbi s prošlim pokušajima stvaranja hibrida – koji se nazivaju i himerama – prema studiji koja je objavljena u časopisu Cell.
Osim apstraktnih blagodati ovog otkrića, inženjerske himere mogle bi omogućiti nova medicinska dostignuća poput uzgajanja ljudskih organa koji su održivi za transplantaciju.
Ipak, bioetičari su zabrinutosti zbog nastavka ovakvih istraživanja prije nego što shvate što to znači za nastale organizme, izvještava The Wall Street Journal.
“U ovom je eksperimentu bilo puno otkrića”, rekla je bioetičarka Univerziteta Duke Nita Farahany.
„Naučno je poduzet značajan korak koji pokreće hitna pitanja od javnog interesa. Moramo shvatiti koji je pravi put prema naprijed koji će pomoći u odgovornom napredovanju.”
Vrijedi napomenuti kako naučnici (još uvijek) ne stvaraju nove organizme – embriji opstaju samo 19 dana, a tim ne planira uzgajati živa bića.
No studija je zapravo otkrila nova pitanja s hibridnom tehnologijom koja su pokazala da tehnologija nije sasvim spremna za početnu upotrebu, ističe WSJ.
Pa tako naučnici ne mogu kontrolirati u kakve se stanice, na primjer, razvijaju ljudske matične stanice, pa zasad zapravo ni ne mogu uzgajati i vaditi organe.
„To je ono što dovodi do teoretske zabrinutosti”, rekao je bioetičar Insoo Hyun, „postoji šansa da na nekontroliran način to dovede do miješanja ljudskih stanica”