Prokuplje
Đaci Poljoprivedne škole iz Prokuplja na jugu Srbije veći dio nastave provode na otvorenom, i to ne samo zbog epidemioloških mjera, već zato što na praksi zajedno sa nastavnicima obrađuju poljoprivredno imanje od petnaest hektara.
Ekipa Anadolu Agency (AA) zatekla ih je u berbi paprika u plasteniku, pripremi kontejnera za zasijavanje zelene salate i rezidbi šljiva.
Đaci III/1 odjeljenja, svi sa makazama za orezivanje voća, sijeku grane po instrukcijama svojih nastavnika. Jedna od njih je Katarina Stamenković, budući poljoprivredni tehničar.
„Ovo je prvi put da smo na blok nastavi i da radimo rezidbu. Sada učimo o vinogradarstvu i voćarstvu. Prošle godine smo radili u plasteniku, tamo smo učili o vrtlarstvu. Veoma je zanimljivo sve to, zainteresovani smo jer nam treba, pogotovo ako želimo da imamo svoje voćnjake“, kaže Katarina.
Ona i njeni drugovi mogu se pohvaliti najvećim školskim dvorištem u gradu, pa i ovom delu zemlje. Tu ima usjeva kukuruza, površine pod djetelinom, parcele pod krompirom, voćnjaka sa stablima jabuke, kruške, dunje, šljive, višnje, breskve i kajsije, kao i četiri plastenika sa paprikom, paradajzom i krastavcem. Prazni kavezi buduće farme spremni su za koke nosilje.
„Pošto nema kiše i padavina, to nam odgovara za određene poslove na našoj ekonomiji. Imamo jako kvalitetne plodove koji se tretiraju na određeni način, tako da se dio proda ovdje u školi, a dio mještanima koji gravitiraju oko škole“, kaže koordinator praktične nastave u Srednjoj poljoprivrednoj školi „Radoš Jovanović Selja“ Slobodan Krsmanović.
Plodovi koje đaci sami uberu, a rezultat su njihovog rada i zalaganja, su najslađi. Mogu da uživaju u njima koliko žele.
Djetelinu i kukuruz otkupile su privatne firme, a više stotina kilograma krompira donirali su đacima osnovne škole u Žitnom Potoku i domu za djecu sa smetnjama u razvoju.
„Kolege i ja decu učimo i životnim vrednostima i zato ih uključujemo i u humanitarne aktivnosti“, kaže ovaj nastavnik.
Osim toga što uče kako da pravilno gaje i održavaju voće, ratarske kulture i cvijeće, đaci u ovoj školi postaju i vozači traktora i maturiraju sa vozačkom dozvolom „F“ kategorije.
Zbog mogućnosti da veći deo nastave slušaju, a naučeno primjene napolju, đaci prokupačke poljoprivredne škole su, kaže njihov nastavnik, u vrijeme epidemije virusa korona i propisanih epidemioloških mjera u prednosti u odnosu na vršnjake iz drugih stručnih škola i gimnazija.
„Nama je dosta lakše jer smo orijentisani na rad van škole, van učionice. Jedino nam smeta kad je kiša, mada, početkom školske godine i nije bilo kiše, tako da smo sve vreme van. To olakšava rad i nastavnicima i deci. Imamo jako puno posla, ali sve završavamo blagovremeno“, govori Krsmanović.
Nakon što je 15. marta u Srbiji bilo proglašeno vanredno stanje, kompletna nastava bila je, u skladu sa uputstvima Kriznog štaba za borbu protiv zarazne bolesti COVID-19 i uputstvima Ministarstva prosvete, prebačena onlajn. To je značilo da đaka u školi nije bilo ni preko ljeta, kada se učeničke grupe smjenjuju na praksi i kada na školskom imanju posla ima najviše.
„Tokom ljeta su učestvovali radnici da bi obavili sve one poslove koje je trebalo djeca da urade, vađenje krompira, skupljanje djeteline, sadnja povrća, to su sve radnici sa ekonomije radili. Pošto su bili tu i nastavnici, sav taj naš rad je sniman i djeci slat putem Vibera, tako da su oni znali svakog trenutka šta se na školskoj ekonomiji radi“, kaže nastavnik.
Đaci su početkom školske godine, kaže, nastavili tamo gde su radnici i nastavnici krajem ljetnjeg rasputa stali. Za praktičnu nastavu služi i inkubatorska stanica, mašinski park, servisna radionica i pekarska radionica, a za opšte predmete koriste se učionice i kabineti.
Poslova ima i tokom zime, a zasađene kulture i živina pažnju traže svakog dana, pa nastavnici i radnici često ostaju bez odmora i slobodnih vikenda.
Ova škola, osnovana 1928. godine, jedna je od najstarijih poljoprivrednih škola u Srbiji. Danas ima 450 đaka raspoređenih u 6 obrazovnih profila. Četvorogodišnji su poljoprivredni tehničar, veterinarski tehničar i prehrambeni tehničar, a trogodišnji mehaničar poljoprivredne tehnike, pekar i operater u prehrambenoj industriji.