PRIJAVA
Povodom sve češćeg dovođenja u isti kontekst rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića i obećanja da će se nakon rata jesti zlatnim kašikama, Muzej Alije Izetbegovića koji čuva intelektualno naslijeđe prvog predsjednika Bosne i Hercegovine oglasio se saopćenjem koje prenosimo u cijelosti.
– Javna ustanova Muzej Alija Izetbegović je osnovan na četvrtu godišnjicu smrti prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine, 19. oktobra 2007.
Naš kolektiv čine akademski obrazovani mladi ljudi, istinski opredijeljeni za očuvanje i unapređenje društvene, kulturne, historijeske i naučne vrijednosti Muzeja.
Muzej podržava naučno-istraživačke radove studenata, te doktorske disertacije intelektualaca i naučnika, stavljajući im na raspolaganje svoju biblioteku i historijski arhiv.
Značaj Muzeja ogleda se u očuvanju sjećanja na lik i djelo Alije Izetbegovića, te afirmaciji i promociji onih univerzalnih ljudskih vrijednosti za koje se zalagao i borio.
Osim očuvanja intelektualnog naslijeđa prvog predsjednika, vjerujemo da Muzej treba i da štiti lik i djelo Alije Izetbegovića.
Ovo, nažalost, osim afirmacije istine, ponekad podrazumijeva i demantovanje brojnih laži i kleveta koje mediji šire o prvom predsjedniku nezavisne Republike BiH.
Izetbegović kao savremeni evropski mislilac, borac za ljudska prava i diplomata, bio je podjednako prepoznat i cijenjen i na Istoku i na Zapadu, čemu svjedoči veliki broj priznanja i nagrada koje su mu dodijeljene tokom života.
Među njima se ističu Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju SAD-a 1997. godine, priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije 1998. godine, titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerzitetau Istnabulu, nagrada za Islamsku ličnost godine – nagrada UAE 2001. godine i brojne druge. Njegova književna djela prevedena su na desetine svjetskih jezika.
Imajući ovo u vidu, žalosti nas činjenica da se već decenijama u bh. medijskom prostoru osim afirmacije istine o ovom velikom lideru, državniku i intelektualcu, šire mnogobrojne laži i klevete.
U emisiji Dan uživo televizije N1 tokom intervjua sa Ramizom Salkićem, voditeljica Emela Burdžović je nekoliko puta spomenula neistinu o tome kako je Izetbegović davao lažna obećanja, među kojima je i ono o “zlatnim kašikama”.
Ova laž je voše puta demantirana, a na internetu se mogu naći snimke Izetbegovićevih obraćanja borcima Armije RBiH u kojima govori i zastupa teze koje demantiraju laž o “zlatnim kašikama”.
Porijeklo priče o “zlatnim kašikama” treba tražiti u istoimenoj ironičnoj anegdoti objavljenoj u Časopisu za društvena pitanja Pregled (broj 7-8, juli-august 1979. godine Sarajevo).
Dakle laž je da je predsjednik Izetbegović borcima obećavao da će jesti zlatnim kašikama nakon završetka rata u potpunoj je suprotnosti sa njegovim stvarnim izjavama, koje su bile iskrene i zasnivale su se na moralu, kao temeljnom ishodištu političkog djelovanja Alije Izetbegovića kao obilježju njegovog odnosa sa narodom.
U intervjuu koji je Alija Izetbegović dao Mati Đakoviću 23. jula 1998. godine o ovoj temi kaže: “Stavljali su mi mnoge izjave u usta koje nisam rekao. Ovo je najgluplja od tih. Da će ljudi, kad dođe sloboda, jesti zlatnim kašikama?!. Opozicija je podmetala jednom borcu koji je rekao da sam im ja to obećao. Ali ustvari je obrnuto. Ja sam uvijek pomalo iskazivao pesimizam kako će stvari teći. Na pitanje kako će stvari teći, govorio sam da idu teški dani, teškoće i veliki problemi”.
JU Muzej Alija Izetbegović neće dozvoliti kaljanje ugleda i reputacije rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića i ljudskih vrijednosti za koje se časno borio i zalagao tokom cijelog života.
Iz ovog razlog, obratili smo se sa zvaničnim zahtjevom televiziji N1 da javno demantuje gore navedenu laž.
Sa nadom da kolektiv N1 televizije cijeni i poštuje ličnost i djelo prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, te da afirmiše profesionalan pristup novinarstvu utemeljen na istraživačkom radu i poznavanju objektivnih činjenica, pozivamo ih da se ograde od gore navedene klevete i istu demantuje, navodi se u saopćenju koje potpisuje direktorica Muzeja Nađa Berberović-Dizdarević.
