PRIJAVA
Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, dan koji slavi donošenje UN-ove Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. U BiH 7.200 interno raseljenih i socijalno ugroženih osoba još žive u kolektivnim centrima. Tim povodom Unija za održivi povratak i integracije posvećuje današnje obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava osobama iz kolektivnih centara.
U proteklih 20 godina u svijetu je došlo do napretka u unapređenju ljudskih prava u određenim oblastima, ali i dalje se ljudska prava svakodnevno krše, čak i u razvijenim demokratijama. Povrede prava najčešće doživljavaju takozvane ranjive grupe, poput izbjeglica, žena, mladih, pripadnika nacionalnih manjina, lica sa invaliditetom, te pripadnici LGBTI zajednice. Pandemija koronavirusa ostavila je negativne posljedice na stanovništvo te postoji mnogo slučajeva socijalne diskriminacije koji pružaju ozbiljan razlog za zabrinutost i u Bosni i Hercegovini, jer su se tokom godine građani suočili sa brojnim izazovima koji se odnose na zadržavanje posla, obrazovanje i pristup zdravstvenim uslugama.
Bosni i Hercegovini i dalje postoji veliki broj nerješenih predmeta poput Sejdić-Finci protiv BiH, Pudarić protiv BiH, Pilav protiv BiH, slučaj Orlović i drugi, što rezultira kontinuiranim kršenjem ljudskih prava. Poštivanje i promoviranje ljudskih prava i osnovnih sloboda važan je element svake moderne demokratije i prosperitetnog društva, izjavio je danas visoki predstavnik Valentin Inzko. Ovom prilikom pozvao je sve političare u Bosni i Hercegovini da napuste praksu sukobljavanja i okrenu se izgradnji budućnosti BiH u skladu s EU principima osiguranja ljudskih prava za sve građane Bosne i Hercegovine: “Poštivanje ljudskih prava i promocija inkluzije i dijaloga znak su socijalne zrelosti i napretka. Ovo je posebno važno za zemlju kao što je Bosna i Hercegovina, koja teži pridruživanju Evropskoj uniji, jer je poštivanje ljudskih prava preduslov za zemlje koje žele da se pridruže Uniji”.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava obratile su se i članice Udruženja majke Srebrenice i Žepa koje navode da je krajnje vrijeme da se poštuju prava žrtava i svjedoka genocida, priznaju zločini i kazne počinioci, te da zakon koji bi sprečavao negiranje ratnih zločina i genocida nikada nije bio potrebniji Bosni i Hercegovini: “Prošlo je 50 godina od historijske geste kancelara Zapadne Njemačke Willyja Brandta, koji je kleknuo pred Spomenikom junacima Varšavskog geta i zatražio oprost za zločine počinjene za vrijeme nacističke vlasti. Bosna i Hercegovina još čeka svog Wiliya Brandta, koji bi otvorio novo poglavlje zajedničke budućnosti”.
25 godina nakon Dejtonskog sporazuma u BiH veliki broj ‘ljudi bez adrese’ očekuje svoj krov nad glavom kako bi kolektivni centar zamijenili svojim domom. Stoga povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Unija izražava očekivanje i upućuje poruku nadležnim da se realizira projekt izgradnje 2.600 stambenih jedinica u 45 gradova uključujući i Brčko distrikt BiH, za šta je osiguran kredit kod Evropske razvojne banke, što bi značilo da će ljudi iz kolektivnih centara napokon ostvariti svoje elementarno pravo na dom.
federalna.ba
