PRIJAVA
Kada bi klasične sijalice bile zamijenjene LED, BiH bi mogla godišnje uštedjeti skoro 150 miliona maraka.
Naime, prema podacima Nezavisnog operativnog sistema BiH, godišnje potrošimo oko 13.000 gigavat-časova električne energije, a ako bismo pretpostavili da se deset odsto koristi na rasvjetu domaćinstava, firmi i ulica, oko 1.300 gigavat-časova električne energije ode za ove namjene.
S obzirom na to da je i dalje ogromna većina “klasičnih” rasvjetnih tijela, prelaskom na LED sijalice uštedjelo bi se do 80 odsto energije. Ostatak bi se onda mogao preusmjeriti za izvoz ili na druge namjene.
Do procjene da se u BiH troši oko deset odsto energije na rasvjetu došli smo na osnovu upita koji smo poslali Energetskoj zajednici, gdje su nam rekli da domaćinstva u EU u prosjeku troše oko 13,5 odsto električne energije na rasvjetu i kućne uređaje. Ako uzmemo u obzir da u ove podatke nije uračunata potrošnja na uličnu i fabričku rasvjetu, može se uzeti da procjena približno odgovara realnom stanju.
Do uštede od 75 do 80 odsto došli smo na osnovu studije američkog Ministarstva energetike, koje je na svojoj internet stranici pokazalo da LED sijalice mogu biti čak do 80 odsto štedljivije od klasičnih, u zavisnosti od snage i kvaliteta izrade.
Ako uzmemo da je samo dva odsto energije u klasičnoj električnoj sijalici isijano kroz vidljivu svjetlost, vidi se da više od 1.200 gigavat-časova električne energije bude izgubljeno u vidu toplote. Takođe, ako u BiH kilovat električne energije košta oko 13 feninga u maloprodaji, može se reći da bi ušteda u BiH zamjenom klasičnih sijalicama LED sijalicama godišnje iznosila više od 150 miliona maraka na godišnjem nivou, ako bismo koristili sijalice koje imaju oko 75 odsto uštede u odnosu na klasične. Pored ovoga, ako jedna LED sijalica u prosjeku košta oko deset maraka, država bi mogla kupiti čak 15 miliona sijalica i podijeliti ih domaćinstvima, firmama i lokalnim zajednicama, a već za godinu dana bi im se kompletna investicija mogla isplatiti.
Barbora Pojner, portparol Energetske zajednice, kaže da ovakve vrste subvencija ne samo da nisu zabranjene u EU, već su poželjne, a za njihovu namjenu BiH bi na raspolaganju bila sredstva iz evropskih fondova.
“Ovakve vrste subvencija ili podrške u EU su veoma često korištene, kao i unutar Energetske zajednice. Preporučujemo korištenje subvencija ili grantova u kombinaciji sa drugim inovativnim metodama finansiranja, poput kredita i subvencija”, rekla je Pojnerova za “Nezavisne”.
Kao primjer navodi podršku Projekta za očuvanje okoline i energetske uštede ESCO, ali je istakla da BiH još nije iskoristila ovu mogućnost iako joj stoji na raspolaganju. Naglašava da Evropska banka za obnovu i razvoj ima liniju GEFF kredita koji su namijenjeni za domaćinstva.
Takođe, postoji i projekat “Horizon 2020”, koji je fokusiran na instaliranje sistema spoljne i unutrašnje LED rasvjete za privatni i javni sektor, a ističe da su od svih ovih vrsta podrške korist imale susjedne zemlje BiH, Hrvatska i Srbija.
Kako ističe Ministarstvo energetike SAD, tipična LED sijalica štedljivija je 75 odsto u odnosu na klasičnu, traje 25 puta duže u odnosu na klasičnu, ima minimalna štetna dejstva na okolinu i mnogo kvalitetniju boju svjetlosti.
Od nadležnih institucija u BiH, iako smo im se obratili, nismo mogli dobiti podatak koliko se aktivno vrši zamjena klasičnih LED sijalicama.
