PRIJAVA
Poznavati historiju i kulturno bogatstvo svog naroda i države nije dovoljno, već je potrebno isto njegovati, promovirati u širem okruženju, a znanja prenositi budućim generacijama, koje će nastaviti predano čuvati povjereno. Članovi Kulturno-umjetničkog društva “Željezara” Zenica, u Bosni i Hercegovini, desetljećima su svojevrsni čuvari kulturnog nasljeđa i ambasadori BiH u Evropi i svijetu na polju kulture.
Predsjednik Adel Sinanović kaže kako je sindikat radnika najveće zeničke tvornice “Željezare” 1969. godine osnovao KUD “Željezara”. Od tada, njegovi članovi nastoje kroz druženja, pjesmu i igru sačuvati kulturno nasljeđe ne samo ovog nego i šireg područja.
Narod bez tradicije izgubljen narod
KUD “Željezara” Zenica broji više od 100 aktivnih članova, kroz različite sekcije društva i oko 30-40 pridruženih članova koji im se povremeno priključuju na različitim aktivnostima.
“Imamo trenutno četiri sekcije društva: folklorni ansambl, dvije rock grupe, koje sviraju u sklopu društva, narodni orkestar, imamo tamburaški orkestar i donedavno smo imali i duvački orkestar KUD ‘Željezara’ Zenica”, rekao je Sinanović.
Pojasnio je kako je zbog pandemije i drugih okolnosti duvački orkestar odlučio od ove godine pokušati nastupiti samostalno.
“Od davne 1969. godine, kada je društvo osnovano, pa sve do danas, pokušavamo da očuvamo našu tradiciju, naše korijene s ovih područja, jer stojimo pri paroli da svaki narod koji izgubi svoju tradiciju i običaje, izgubljen je narod i mi smo tu da očuvamo samu tradiciju”, rekao je Sinanović.
KUD “Željezara” Zenica, odnosno folklorna skupina ima nekoliko starosnih grupa, a riječ je o mlađoj grupi (osnovna škola), srednja grupa (srednja škola) i starija grupa (starije generacije).
Čuvaju i originalne nošnje s područja bivše Jugoslavije
Dževad Mustafić, koji je obavljao niz značajnih funkcija, kazao je kako je uz društvo bio u “svim prilikama i neprilikama”.
Dodao je kako je riječ o društvu koje “gaji folklornu kulturu ovih podneblja, a između ostalog imaju i koreografije koje su iz bivše Jugoslavije”.
“Imamo nošnje koje su stare preko 40 godina, koje su originalne, tadašnje. Te su nošnje i sada u funkciji, ispravne, očuvane i mislim da je jedino društvo, što se tiče bar Zeničko-dobojskog kantona, a možda i dalje, koje ima očuvane nošnje iz perioda bivše Jugoslavije”, rekao je Mustafić.
Dodao je kako nošnje nisu obnavljali, jer nisu bili u mogućnosti, iako su one i dalje očuvane i može se nastupati u njima.
Mustafić je dio društva od 1981. godine, a svojevremeno su brojali i 580 aktivnih članova.
“Nije postojala nijedna vrsta sekcije, amaterskog iskazivanja kulture, da je nije bilo u društvu. Tako da samo brojali od likovnih, dramskih, vokalnih, folklornih, instrumentalnih (sekcija, op.a.) i svega onoga što je moglo da bude u jednom društvu, to je postojalo tada”, rekao je Mustafić.
Rekao je kako su bili skoro poluprofesionalni u tom periodu.
“Nikada nismo bili profesionalni, jer nismo imali profesionalnih uposlenika. Svi su srcem igrali, srcem dolazili i družili se, bili članovi ovog udruženja”, rekao je Mustafić.
Nezavidna finansijska situacija
Govorio je i nezavidnom položaju kulturno-umjetničkih društava širom BiH, kada je u pitanju finansijska situacija.
“Šira društvena zajednica nam itekako malo pomaže. Ukoliko bismo napravili poređenja, moram reći, pošto imam uvida u situaciju i u drugim kantonima, ta podrška od šire društvene zajednice je u Zeničko-dobojskom kantonu jako slaba. Mi sredstva dobijamo jedino na način javnih poziva i molbe, prijateljstva, ljude koji su nekada bili ovdje, a koji su sada priznati privrednici koji nam povremeno pomažu”, rekao je Mustafić.
Prema njegovim riječima, do 2013. godine imali su stalna finansiranja poznate kompanije u Zenici i to zahvaljujući članovima koji su bili radnici te kompanije.
Dodao je kako nastoje nastaviti djelovanje, ali je to mnogo teže zbog finansiranja, pogotovo uzimajući u obzir nastupe van granica BiH.
“Mi nemamo članarine, jedino smo udruženje u BiH, to tvrdim, koje nema članarine. Imamo u statutu zabilježeno da se plaća članarina, ali mi je još uvijek nismo uveli, jer smatram da nema potrebe ako ćemo sami finansirati svoja putovanja, koja su bila velika”, rekao je Mustafić.
Dodao je kako su do prije četiri godine, u toku godine su imali 15.000 pređenih kilometara sa svim sekcijama KUD-a.
Članovi su nastupali širom BiH, Evrope, pogotovo u zemljama u kojima je brojna bh. dijaspora, Turske, a gostovali su i u Dubaiju.
Gostovanja je kaže bilo, ali se ona svakim danom smanjuju.
“Mi nismo profesionalci, djeca, odnosno svi članovi, dolaze iz ljubavi, vole putovanja i druženja”, rekao je Mustafić.
Ambasadori i promotori kulture BiH
Mustafić je dodaokako ekonomska situacija u državi otežava rad društava, pogotovo na polju kulture.
“Mi jesmo ‘ambasadori’ (kulture, op.a.). Mi smo ‘ambasadori’ gdje god dođemo. Uvijek, u svakom defileu, gdje god nastupamo, ide prvo naša zastava. Na samoj pozornici je zastava. Zastava BiH i zastava grada iz kojeg potičemo. Iako, čak povremeno dolazimo u situaciju da ne možemo da dobijemo ni zastavu grada kad putujemo”, rekao je Mustafić.
Smatra kako je djelovanje KUD “Željezara” Zenica značajno kako bi se sačuvala historija bogatstva kulture s ovog područja.
Članovi društva, u skladu s propisanim mjerama, aktivnosti su vodili i u vrijeme pandemije. I danas imaju redovne probe jednom sedmično, a ranije i nekoliko puta u toku sedmice.
“U sklopu tih mjera održali smo jednu mini smotru folklora u Zenici. Nismo mogli pozvati prijatelje, posjetioce, goste društva nego smo sveli to da samo igrači iz različitih gradova odigraju svoje koreografije, a mi smo ujedno i pogledali to”, rekao je Sinanović.
Dodao je kako je pandemija donijela određena ograničenja pa nije bilo putovanja unutar ni van BiH.
“Sudeći po svim epidemiološkim mjerama, polako se te mjere popuštaju i mi smo dobili zvanično poziv da ponovo učestvujemo u Turskoj, u gradu Yalovi. Po samom pozivu vidi se da i oni reduciraju broj učesnika. Dosad je išlo nas 40, 50 do 60 osoba. Sad su nam ograničili na samo 16”, rekao je Sinanović.
Roditelje je pozvao da potiču djecu na članstvo u ovakvim društvima, jer je to jedan od načina kako sačuvati njihovo zdravlje i pomoći im u formiranju ličnosti. Pored toga, važno je i sačuvati kulturu amaterizma, ali i kulturno nasljeđa države i širih područja kako bi ono bilo preneseno na buduće generacije.
“Trebaju da vide kako su naši preci živjeli, kako su se veselili, igrali, pjevali. Život nije samo internet. Kroz svo kulturno nasljeđe, mi smo vodili računa i o odgoju djece”, rekao je Mustafić.
Dodao je i kako su u kontaktu s članovima koji su u dijaspori, pokušavajući ih animirati da u područjima na koja su otišli, pomognu KUD “Željezara”.
“Da nam pomognu da gostujemo negdje vani, da se pokažemo kako znamo i kažemo da postoji BiH i kultura BiH”, zaključio je Mustafić na kraju.
