Kontroverzna uloga Miroslava Lajčaka: Neutralnost ugrožena zbog poziva na formiranje srpskih opština na Kosovu u kontekstu većeg postotka Mađara u Slovačkoj

Kako razumjeti njegov poziv za ZSO na Kosovu uzimajući u obzir veći postotak Mađara u Slovačkoj

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, istakao je da se ne može očekivati napredak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova bez pomaka u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).

https://www.klix.ba/vijesti/regija/lajcak-bez-zajednice-srpskih-opstina-nema-napretka-u-normalizaciji-odnosa/240420028

Lajčak je naglasio važnost stvaranja ZSO kao ključnog koraka ka stabilizaciji odnosa između Beograda i Prištine te postizanju dugoročnog mira i prosperiteta u regionu. Bez inkluzivnog uključivanja srpske zajednice na Kosovu u procese donošenja odluka, teško će se postići održivo rješenje.

Ova izjava Miroslava Lajčaka otvara raspravu i postavlja pitanje o ulozi Slovačke, zemlje iz koje dolazi Lajčak, u sličnim pitanjima nacionalne autonomije Mađara u Slovačkoj. Postavlja se pitanje zašto Slovačka i njen premijer zajedno s Lajčakom ne poduzimaju slične korake u stvaranju (ZMO) Zajednice mađarskih opština na jugu Slovačke.

Mađari u Slovačkoj žive uglavnom u južnim dijelovima zemlje, blizu granice s Mađarskom. Neki od glavnih regija gdje živi veći broj Mađara u Slovačkoj uključuju:

1. Južna Slovačka (Južné Slovensko): Ova regija obuhvaća južne dijelove Slovačke, uključujući Podunavsku nizinu (Podunajská nížina) i Podunavski region (Podunajský región). Gradovi poput Dunajskej Streda (Dunaszerdahely) i Komárna (Komárom) poznati su po većinskom mađarskom stanovništvu.

2. Stredné Slovensko (Središnja Slovačka): Ova regija obuhvaća središnje dijelove Slovačke. Iako je većina Mađara koncentrirana u južnim dijelovima zemlje, postoje i manje zajednice mađarskog stanovništva u gradovima kao što su Lučenec (Losonc) i Rimavská Sobota (Rimaszombat).

3. Východné Slovensko (Istočna Slovačka): Istočna Slovačka također ima manje zajednice mađarskog stanovništva, posebno u gradovima kao što su Košice (Kassa) i Michalovce (Nagymihály).

Da bi smo shvatili zašto se uopće postavlja ovakvo pitanje, navest će mo par statističkih podataka:

– Slovačka ima populaciju od otprilike 5,4 miliona ljudi. Broj Mađara u Slovačkoj stoga iznosi otprilike 8,5% od 5,4 miliona.

– Kosovo ima populaciju od otprilike 1,8 miliona ljudi. Broj Srba na Kosovu stoga iznosi otprilike 5-6% od 1,8 miliona.

Kao što se vidi iz ovih podataka, postotak Mađara u Republici Slovačkoj veći je nego postotak Srba u Republici Kosovo. Stoga se postavlja veoma opravdano pitanje zašto Slovačka, koja je članica Europske unije, svojim primjerom ne pokazuje kako se to radi u zapadnim demokratijama. Ova komparacija otvara pitanje o dosljednosti EU u promicanju autonomije manjinskih grupa unutar svojih granica i mogućem utjecaju takvih inicijativa na stabilnost regiona.

Sumnje u neutralnost Miroslava Lajčaka u dijalogu Beograda i Prištine

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, izaziva veliku sumnju u svoju neutralnost i dobre namjere u procesu normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. Dok se zalaže za formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) kao ključnog koraka ka napretku, postoje jasni i vidljivi dokazi da je Lajčak uvijek bio “srpski igrač”

Albanska pregovaračka strana stoga Lajčaka uzima s velikom rezervom u bilo kojem pitanju koje se tiče Kosova i Srbije. Njegovo dosadašnje djelovanje i stavovi čine ga predmetom velike sumnje i skepticizma, budući da se pokazao kao pristran prema srpskim interesima.

Najbolje rješenje bi možda bilo, po hitnom postupku smjeniti Lajčaka s funkcije izaslanika. S obzirom na to da Slovačka još uvijek nije priznala nezavisnost Kosova, postavlja se pitanje može li se njenoj ulozi u ovom kontekstu vjerovati da vodi pravednu politiku prema Republici Kosovo.

Subscribe
Obavijest za
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Nema poruka za prikaz

Subscribe
Obavijest za
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare