Nervoza je sve veća. Turistička sezona približava se vrhuncu, a apartmani u Hrvatskoj zjape prazni kao da smo u aprilu. Na plažama su prorijeđeni kupači, restorani čekaju goste kojih nema, u kafićima samo domaća čeljad, stranca nema ni na vidiku. „Nije dobro“, gunđa jedan rentijer nervozno okrećući ključ od apartmana u čiju obnovu je uložio 30 tisuća eura, a u julu je uhvatio tek jednu njemačku porodicu i to samo za vikend. „Nije dobro“, slaže se gazda kafića, kuhajući kavu sam sebi. „Nije dobro“, složio se i ministar Gari Cappelli pa zatvorio internetsku stranicu na kojoj se svakodnevno bilježio dolazak turista.
I zaista, nije dobro. A da neće biti dobro znao je svatko tko se imalo razumije u turističku volatilnost. Ne trebaš biti prorok da shvatiš da nakon sunca dolazi kiša i obratno, posebno kad si to sunce naplaćivao kao suho zlato. A kad turizam zakašlje, Hrvatska dobije upalu pluća, jer svaka peta kuna koja se zaradi dolazi baš iz tog sektora.
Nervoza je, dakle, velika. A kad je nervoza velika – vazda netko nastrada. Ove godine grah je pao na bosanske turiste. Na portalima se praktički svakodnevno izmjenjuju vijesti o podcjenjivačkom odnosu prema njima s otvorenim vrijeđanjem po nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Primjeri “gostoprimstva”
Primjer prvi: na kritiku gosta jedne rovinjske vile na stranici Booking.com da se u sobi osjeti neugodan miris i da ga je smetala buka, vlasnik ga je oslovio kao Muju i preporučio mu tuširanje i pranje zubiju prije spavanja. “Što se tiče mirisa u vašoj sobi, pretpostavljam da vas je majka naučila da perete zube i istuširate se prije spavanja”, napisao mu je. Cijena spavanja 90 eura.
Primjer drugi: među Google recenzijama restorana u Mimicama jedna gošća se požalila na lošu hranu i uslugu. Smetale su joj žilave lignje, osrednja pizza koja košta devet eura i loša riblja juha. Vlasnik se osjetio prozvan i odgovorio ovako (sa svim gramatičkim greškama, op. aut): “Nisi tribala ni ulazit. Ni ti ni tvoje stado. Uvik je…ni bosanci nešto pišu loše. Nikad u životu niste vidili jadransku lignju. Naručujete stvari koje neznate jesti i onda pljunete a pojma nemate. Naučili ste u bosni žvakat smrznutu patagonicu pa vas iznenadila kvaliteta. Došli ste kao stado neotesane stoke. Mokri s plaže u kupaćim gaćama. Skakali i galamili po restoranu. Zviždali za konobarom koji vas je upozorio da se kulturno ponašate da niste na čaršiji. Ajde sad stoko bosanska neodgojena napravite još koji profil pa dajte loše ocjene. Eto bar se znate koristiti internet kad se neznate ponašati!!!”.
Slično je prošla još jedna gošća iz BiH: “Još pripadnika stada iz Bugojna. Ova seljanka misli da zna pisati na Njemačkom jeziku. Samo nastavite… lakše ću vas reportat za spam.”
Bosanci odlaze u Grčku i Tursku
Primjer treći: na gradskoj plaži u Trpnju, na Pelješcu, koncesionar iznajmljuje ležaljke po cijeni od tri eura. Međutim, ako želite ležaljku ispod palme koštat će vas devet eura, što je iznenadilo jednog gosta iz BiH. Novinar portala Morski.hr nazvao je koncesionara pitajući se je li zbog manjka turista počela naplaćivati i hladovina. “Tu su dvije palme i stolić je stavljen pored njih i to se zove ‘palmset’. Da je gospodinu iz Bosne koji je naviknut na reklamne suncobrane, iznajmiti suncobran zbog hlada, onda se ne bi uzrujavali zbog toga. Ako žele, oni mogu iznajmiti obične ležaljke, pa leći ispod njih i koristiti sjenu ležaljke”, odgovorio je Jakov Begović. Na pitanje novinara ima li koncesiju i za hladovinu pod palmama, rekao mu je da “opet razmišlja kao Bosanac” da bi nakon razgovora poslao fotografiju palme uz poruku: “Radi usporedbe hotelski set košta 130 kuna (17 eura). A palm set ću ubuduće za goste iz BiH zvati bukva set”.
Svi koji se bave turizmom znaju da je gosta teško dobiti, a lako izgubiti. S obzirom na ionako visoke cijene i znatan porast ponude, uz ovakav pristup ne treba sumnjati da će mnogi iz BiH pronaći nova mjesta za odmor. Prije nekoliko dana banjalučke Nezavisne novine objavile su tekst da se sve više građana BiH odlučuje ljeto provesti u Turskoj i Grčkoj, umjesto u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Iz sarajevske agencije “City Travel” kazali su da je u odnosu na prethodne godine prodaja aranžmana za Jadran u velikom padu i da turisti preferiraju Tursku, Egipat i Tunis gdje otputuju avionom. Ako se odlučuju na putovanje autobusom ili osobnim automobilom, sve češće odlaze u Albaniju i to usprkos činjenici da im hotelijeri s Jadrana svakodnevno šalju snižene cijene, što nije praksa na vrhuncu sezone.
Prema službenim podacima u Hrvatskoj je prošle godine boravilo gotovo 400 tisuća turista iz BiH, što je na razini Slovačke i Nizozemske, ali i manje od, primjerice, Južne Koreje. Kako je krenulo, bit će ih još manje. A tek onda, da se vratimo na početak ovog teksta, neće biti dobro.
Naknadna pamet ovdje je uvijek bila na cijeni.
Izvor: Al Jazeera