PRIJAVA
Uzimaju li se krediti za kupovinu hrane, ogrijeva, lijekova, ukopa članova porodice, pitam šeficu jedne poslovnice banke? Zabrinutog izraza lica potvrđuje da im klijenti sve to kažu, moleći da se ne navodi ni njeno ime, ni ime banke u kojoj radi. I zaista, zaduženja građana zemalja našeg regiona rastu uprkos činjenici da je stanovnika na zapadnom Balkanu sve manje. Finansijske institucije bilježe sve veći plasman kreditnih sredstava i tako uvećavaju dobit.
„Na kraju marta tekuće godine, bruto krediti kod poslovnih banaka u Crnoj Gori iznose 3,028 milijarde eura, od čega se na fizička lica, sa kreditnim karticama i preduzetnicima odnosi 1,315 milijardi eura ili 43,44 posto. Krediti fizičkih lica, bez preduzetnika, iznose 1,31 milijardi eura.
U strukturi kredita preovladavaju gotovinski nenamjenski krediti 50,95 posto, zatim namjenski krediti 41,55 posto, hipotekarni krediti 6,20 posto, kreditne kartice fizičkih lica 1,27 posto, a ostatak od 0,03 posto čine krediti odobreni za poslove lizinga. U strukturi namjenskih kredita preovladavaju stambeni krediti. Rast odobrenih kredita u Crnoj Gori je u martu bila veća za 2,97 posto u odnosu na kraj prošle godine, za 13,81 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine i za 32 posto u odnosu na mart pretprošle godine“, podaci su Centralne banke Crne Gore, čije brojke komentarišu u Udruženju banaka ove zemlje.
Najveća tražnja stanovništva je za gotovinskim, nenamjenskim kreditima
„Najveća tražnja stanovništva je za gotovinskim, nenamjenskim kreditima, ali na kvalitetnom je nivou i tražnja za stambenim kreditima, gdje je kroz državni projekt nazvan 1000+ država subvencionisala kamatne stope, prevashodno za mlade bračne parove, tako da je u konačnom kamata bila na nivou od 2,99 posto“, kaže Bratoslav Pejaković iz Udruženja banaka Crne Gore, naglašavajući učešće od 6 posto nenaplativih kredita kao značajno poboljšanje u odnosu na 26 posto iz 2011.godine“.
Po definiciji, plasmani stanovništvu su bankama manje rizični, jača je disperzija i veće kamatne stope. Međutim, plasmani kredita su tržišna kategorija, i stanovništvu i pravnim licima, tako da je najbitnije da postoji kvalitetna likvidnost u bankama, da odgovore na tražnju. Tržište i banke ne poznaju osjetljivot i socijalni momenat.
„U Srbiji je prema posljednjim raspoloživim podacima za mart 2019. godine stanje kredita banaka prema stanovništvu, uključujući i preduzetnike, 1.031 milijardi dinara (oko 8,6 milijardi eura), što je 20 posto BDP-a. U strukturi kredita stanovništvu, posmatrano po namenama, najzastupljeniji su gotovinski – 40 posto ukupnih kredita i stambeni krediti-38 posto. Učešće kredita stanovništvu u ukupnom portfoliju bankarskih kredita prema privatnom sektoru od 46 posto i dalje je niže u poređenju s privredom – 51 posto, dok se ostatak odnosi na druge finansijske organizacije, lokalnu samoupravu i neprofitne organizacije“, navode iz Narodne banke Srbije.
Trend rasta zaduživanja građana ili plasmana kredita, u zavisnosti s čije tačke se gleda, je očit u posljednjih deset godina, a ukupna cifra je veća od dva i po puta. Za Narodnu banku Srbije rast kreditne aktivnosti ne predstavlja rizik ni po cjenovnu, ni po finansijsku stabilnost.
U Bosni i Hercegovini je Centralna banka ove države dostavila podatke od marta tekuće godine gdje se vidi da su poslovne banke plasirale preko 4,8 milijardi eura kreditnih sredstava stanovništvu, što čini 47,6 posto kredita svim domaćim sektorima.
Prosječna zaduženost po stanovniku BiH 1.372 eura
„Zaduženost stanovništva kod sektora Ostalih nebankarskih finansijskih institucija na kraju 2018. godine iznosila je 752,3 miliona KM (383,8 miliona eura), od čega se 98 posto odnosi na zaduženost stanovništva kod mikrokreditnih organizacija. U poređenju sa stanjem na kraju prethodne godine, zabilježen je porast od 13,6 posto. Posmatrano po namjeni kredita plasiranih posredstvom banaka u BiH, na kraju marta 2019. godine, u ukupno plasiranim kreditima stanovništvu potrošački nenamjenski krediti učestvuju sa 75,7 posto, stambeni krediti sa 18,8 posto, krediti po kartičnom poslovanju sa 3,2 posto, krediti za preduzetništvo sa 2,1 posto, a krediti za kupovinu automobila su 0,2 posto“, podaci su Centralne banke BiH.
Stanovništvo je po ročnoj strukturi uzelo manje od 10 posto kratkoročnih kredita, a skoro 40 posto sredstava je u domaćoj valuti. Prosječna zaduženost po stanovniku Bosne i Hercegovine je u martu bila 1.372 eura i za posljednjih pet godina je uvećana za skoro 300 eura po svakom stanovniku ove zemlje.
„Zaduženost sektora stanovništva kod Ostalih nebankarskih finansijskih institucija bilježi rast tokom prethodnih pet godina, uz blaže oscilacije, što je rezultiralo porastom od 23,9 posto. Kad je riječ o omjeru kredita privredi i kredita stanovništvu kod banaka u BiH omjer učešća zabilježen tokom prethodnih pet godina je sličan onome zabilježenom u 2019. i skoro je jedanak za razliku od omjera kod Ostalih nebankarskih finansijskih institucija, gdje stanovništvo ima osjetno veći udio“, navodi Služba informisanja Centralne banke BiH.
Hrvatska najzaduženija u regionu
Hrvatska je kao država najzaduženija u regionu, a tu sudbinu prati i stanovništvo ove članice Evropske unije. Narodna banka je ponudila cifru ukupnog zaduženja po osnovu kredita plasiranih do kraja marta tekuće godine od 34,17 milijarde eura. Na kućanstvo se odnosi polovina.
„Okružje povijesno niskih kamatnih stopa povoljno utječe na otplatni potencijal dužnika. Realna stopa povrata na štednju je negativna, a realni teret otplate kredita snizio se na povijesno najnižu razinu. Zbog toga prosječna kreditna sposobnost stanovništva raste usporedno sa povećanjem neto primitaka, kako od plaća zaposlenih, tako i od ostalih vrsta primitaka. U srednjem roku bi se kamatne stope na kredite stanovništvu trebale zadržati na sniženoj razini, kako zbog predvidivo niskih kamatnih stopa na tržištima kapitala, tako i zbog sniženih rizika zbog poboljšane naplate kredita. Uz nastavak trenda rasta plaća, kreditna sposobnost prosječnog dužnika trebala bi nastaviti rasti“, smatra Ozren Tabaković, analitičar Raiffeisenbank Austria (RBA) iz Zagreba.
Smatra da su prenosom evropske direktive za stambeno kreditiranje potrošača u lokalno zakonodavstvo od 2018. godine uvedena stroža pravila za izračun kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita. U posljednjih osam godina je struktura odobrenih kredita najizraženija kod nenamjenskih kredita i bilježi rast od 25,9 posto do 38,3 posto.
„Stanovništvo koristi kredite u domaćim bankama, a ukupni dug stanovništva na kraju 2018. godine iznosi 33% BDP-a. U usporedbi s 2012. godinom, kada je taj udio bio na razini blago iznad 39 posto, vidljivo je konstantno razduživanje stanovništva. Međutim, ako promotrimo razinu zaduženosti sektora stanovništva u odnosu na druge države EU, primjetno je da unatoč razduživanju njegova razina ostaje zamjetno iznad prosjeka Jugoistočne Europe te među najvišima u državama srednje Europe. Poduzeća se, osim u domaćim bankama, često zadužuju direktno u inozemstvu kao i na tržištima kapitala izvan banaka. Ukupan dug poduzeća na kraju prošle godine iznosi 60 posto BDP-a, a od toga se na dug u domaćim bankama odnosi tek nešto iznad jedne trećina (22 posto BDP-a). Dakle, ukupna zaduženost poduzeća je relativno visoka, a zaduženost stanovništva umjerena. Ukupna zaduženost poduzeća se smanjuje dok kod stanovništva bilježimo umjereno povećanje.“, pojašnjava Tabaković.
Iz Hrvatske udruge banaka napominju stalni rast depozita građana, koje onda prate i zaduživanja kroz kredite. Najveći udio imaju stambeni, te nenamjenski. Hrvatska i dalje ima najveći udio loših kredita od svih zemalja regije. Taj udio se prvi put od 2010.godine spustio ispod 10 posto, ali su u Evropi po toj negativnoj stavci „bolji“ samo Albanija, Portugal, Kipar i Grčka.
„Najveći doprinos smanjenju dao je portfelj kredita stanovništvu, dok je kod trgovačkih društava pad jedva primjetan. Osobito snažan pad zabilježen je kod gotovinskih nenamjenskih kredita“, kažu iz Hrvatske udruge banaka.
