PRIJAVA
Bosna i Hercegovina konstantno se zadužuje kod međunarodnih, ali i domaćih finansijskih izbora, a logično pitanje koje se postavlja je cijena tog kapitala.
Cijena zaduživanja uvijek odražava rizik, smatra ekonomski analitičar Damir Bećirović.
“U principu, cijena zaduživanja svake zemlje se formira na osnovu njenog kreditnog rejtinga. Dobro je za našu zemlju da i u ovoj krizi imamo stabilan kreditni rejting (Moody's B3 i S&P B), što je svakako povoljno za naše daljnje zaduživanje i na međunarodnom i na domaćem tržištu, a koje je, čini se, neminovno”, kaže on.
“Mi ćemo se zaduživati tamo gdje najlakše možemo, uglavnom preko MMF-a i domaćeg tržišta kapitala. U ovom drugom slučaju možda u narednoj godini bude i problema, ukoliko kriza značajnije pogodi likvidnost bankarskog sektora kao ključnog kupca vladinih trezorskih zapisa i obveznica. Dakle nije danas problem u cijeni zaduživanja, veći je problem namjena tih sredstava”, smatra Bećirović.
Cijena zaduživanja od 330 miliona eura koje je na početku pandemije naša zemlja uzela kod MMF-a je poznata.
“Grace period je 39 mjeseci, kamatna stopa je 1,05 posto. Tri i po godine nećemo vraćati ratu, vraćat ćemo samo kamatu. Onda u godinu i po moramo vratiti cijeli kredit”, kazala je jednom prilikom Jelka Milićević, federalna ministrica finansija.
Poznato je i kako Vijeće ministara BiH namjerava od MMF-a posuditi velikih 1,5 milijardu KM.
