PRIJAVA
U Kini, aktuelni sveti mjesec u islamu, ramazan, može donijeti još više teškoća muslimanima koji su već pod nemilosrdnim pritiskom, piše Washington Post.
Kineske vlasti primoravaju pripadnike muslimanske manjinske zajednice Ujgura da jedu i piju prije zalaska Sunca – što predstavlja kršenje islamskih pravila za ramazan – s implicitnom prijetnjom kazne ako to ne učine, kažu aktivisti.
“To je uznemirujuće i uvredljivo za naše dostojanstvo”, rekao je Dolkun Isa, predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa, organizacije koja se bori za prava te zajednice, a koja je smještena u Muenchenu.
Također je rekao da su muslimani vlasnici restorana u zapadnoj kineskoj regiji Xinjiang primorani držati svoje objekte otvorenima tokom dana, kao i da prisiljavaju ujgurske radnike da jedu i piju tokom pauza za ručak na radnim mjestima kojima upravljaju Kinezi.
“Kako to iko može odbiti?”, upitao je on.
No, većinski muslimanske zemlje uglavnom su ostale nijeme, što je očito dio proračunate politike kako bi se izbjegao bijes Kine, unatoč široko rasprostranjenoj osudi Zapada i grupa za zaštitu ljudskih prava kad je riječ o odnosu prema etničkim muslimanima Ujgurima.
Vodeći stav
Većinu stava prema Kini u muslimanskom svijetu uspostavila je Saudijska Arabija, koja ima ekonomski i vjerski utjecaj.
Kralj te zemlje nosi titulu Čuvar dvije svete džamije, što se odnosi na dva najsvetija mjesta u islamu. Kraljevina je i glavni ekonomski igrač na Bliskom istoku, a njena nafta pomaže kineskom rastu.
Tokom ovomjesečnog telefonskog razgovora s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom saudijski kralj Salman rekao je da je Kraljevina “voljna ojačati razmjenu s Kinom na svim nivoima”, prenijela je informativna agencija Xinhua.
Čini se da je njegov sin, prestolonasljednik Mohammed bin Salman, odobrio odnos Kine prema muslimanima Ujgurima kad je posjetio Kinu ove godine. “Poštujemo i podržavamo pravo Kine da preduzme protivterorističke mjere i mjere protiv ekstremizma kako bi omogućila nacionalnu sigurnost”, prenijeli su njegove riječi Xiju kineski mediji.
Čak tri miliona etničkih muslimana Ujgura zatvoreno je u ogromnim logorima širom Xinjianga, procijenio je nedavno zvaničnik Pentagona. Kineska vlada kaže da su to “centri za stručno osposobljavanje”, čiji je cilj iskorjenjivanje terorizma. Članovi porodica pritvorenih, zapadne vlade i organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu da ti logori predstavljaju sistematski pokušaj ugnjetavanja i “deislamizacije” etničkih i vjerskih manjina.
Muškarci su primoravani obrijati brade, a ženama je zabranjeno nositi hidžab. Džamije su uništene. Cijeli gradovi pod neprekidnim su nadzorom, a kršenja ramazanskog posta povećana su ove godine.
Plodovi kampanje
Pomirenje Saudijske Arabije s takvim stanjem pokazuje plodove nemilosrdne kampanje Kine da uguši svaku kritiku većinski muslimanskih država.
Tokom proteklih šest mjeseci kampanja se fokusirala na članove Organizacije islamske saradnje. Bila je toliko snažna – uključujući korpus kineskih diplomata, ekonomske poticaje, kao i prijetnje – da su neke od 57 zemalja članica smatrale kineske molbe pitanjem državne sigurnosti, rekli su ljudi upoznati s lobističkim naporima Pekinga.
Kina se snažno oslonila na Saudijsku Arabiju i njenog glavnog i utjecajnog saveznika, Ujedinjene Arapske Emirate, uputivši direktne molbe čelnicima te dvije zemlje, kladeći se na to da će one biti u stanju pomoći u pridobijanju drugih muslimanskih zemalja, kazali su ljudi upoznati s kampanjom Kine.
Pozicija Saudijske Arabije istakla je dramatičan pomak u politici Kraljevine pod vodstvom prestolonasljednika, koji se nastojao suprotstaviti saudijskim vjerskim konzervativcima ili kooptirati s njima.
Mohammed pokušava stvoriti novi saudijski identitet, koji se snažno oslanja više na nacionalizam nego na religiju.
U praksi, to znači napuštanje nekih dugogodišnjih politika Kraljevine, uključujući predvodničku ulogu u osudi islamofobije i diskriminacije muslimanskih manjina širom svijeta.
Tišina muslimanskih zemalja
Saudijska Arabija nije usamljena u umanjivanju položaja Ujgura. Druge većinski muslimanske zemlje – uključujući Pakistan, Iran i Egipat – također su izuzetno tihe.
No, tišina Saudijske Arabije primjetnija je s obzirom na njene tradicionalne tvrdnje o preuzimanju vodstva u muslimanskom svijetu, kažu analitičari.
“Jedan od stubova saudijske legitimnosti jest taj da je ta zemlja čuvar svetih mjesta”, rekao je John Calabrese, direktor bliskoistočno-azijskog projekta na Institutu za Bliski istok u Washingtonu. “Drugi bi očekivali da će oni zauzeti proaktivniji stav prema tome.”
Kina je posebno osjetljiva na reakciju većinski muslimanskih zemalja, navode diplomati u Pekingu upoznati s pitanjima vezanim za Xinjiang.
“Mnoge muslimanske zemlje zabrinute su zbog ovog, ali se boje preuzeti vodstvo”, te ugroziti potencijalne investicije Kine vrijedne milijarde dolara, rekao je, uz uobičajeni uvjet anonimnosti pri razgovoru za medije, jedan diplomat iz jedne takve zemlje, koji je smješten u Pekingu.
Ulaganja Kine
Kina troši 200 milijardi dolara širom 60 zemalja putem infrastrukturnog programa “Pojas i put”, a muslimanske su zemlje među primaocima. Kina gradi željezničku vezu i razvija nekretnine u Maleziji, brzu željezničku liniju za Iran, te luke i elektrane za Indoneziju. Egipat i Irak također iskazuju entuzijazam za projekte “Pojasa i puta”.
Strategija uglavnom djeluje.
Pakistanski premijer Imran Khan dvaput je u intervjuima ustvrdio da ne zna ništa o situaciji muslimana u Kini. U Indoneziji, vlada je javno rekla da se “neće miješati” u “unutrašnja pitanja” Kine.
Nakon godina tišine turska vlada u februaru je javno kritizirala “torturu i političko ispiranje mozga” u centrima za indoktrinaciju te pozvala Kinu da ih zatvori. Ujguri su turkijski narod. Kina je bijesno reagirala.
Iako naftom bogata Saudijska Arabija ne treba Kinu da gradi puteve i kongresne centre, postoji mnogo toga što povezuje te zemlje.
“Primarni interes Saudijske Arabije jest ekonomski”, rekla je Dawn C. Murphy, vanredna profesorica međunarodnih sigurnosnih studija na Ratnom koledžu Zračnih snaga. “Prodaja nafte.”
Saudijska nafta
Kina je najveći svjetski uvoznik saudijske nafte, pretekavši Sjedinjene Američke Države 2009. Godine 2018. kupila je od Saudijske Arabije robu u vrijednosti 46 milijardi dolara, u godini u kojoj je ukupna bilateralna trgovina povećana za 33 posto, na 63 milijarde dolara.
Saudijska Arabija također je kritično tržište za Kinu. Najveće je tržište na Bliskom istoku za kinesku robu i ugovorne usluge, poput građevinarstva. Kina je u pregovorima o trgovinskom sporazumu s Vijećem za saradnju zaljevskih zemalja, a Saudijska Arabija njegova je najveća članica.
Ekonomski odnosi postali su višestrukiji otkad je Xi došao na vlast 2013. Tri godine kasnije Kina i Saudijska Arabija unaprijedile su svoj odnos u “sveobuhvatno strateško partnerstvo”.
Xijeva inicijativa “Pojas i put” da izgradi infrastrukturu i utjecaj širom svijeta u skladu je s prestolonasljednikovim ambicioznim planom “Vizija 2030”, kojim želi diversificirati saudijsku ekonomiju.
No, postoji i politička simbioza. Kina ima zvaničnu politiku nemiješanja u unutrašnja pitanja drugih zemalja i to je “stav koji dijele”, rekla je Murphy.
Tradicionalno bliski odnosi Saudijske Arabije sa SAD-om materijalno su testirani ubistvom Jamala Khashoggija, kolumnista Washington Posta, koji je ubijen u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu prošle godine. Turska i drugi rekli su da je saudijsko čelništvo imalo ulogu u naređivanju Khashoggijevog ubistva.
Diplomatska izolacija
Jači odnosi s Kinom mogli bi pomoći Saudijskoj Arabiji da prebrodi rastuću diplomatsku izolaciju i pomogne u rehabilitaciji svog ugleda nakon Khashoggijevog ubistva, rekao je He Wenping, istraživač na Institutu za zapadnoazijske i afričke studije Kineske akademije društvenih nauka.
“Rijad također može ponovo uspostaviti utjecaj širom svijeta i nadvladati diplomatske i sigurnosne dileme koje su se pojavile zbog ‘nepouzdanog’ SAD-a”, napisao je on za Global Times.
Rijad cijeni šutnju Pekinga u vezi s Khashoggijevim ubistvom, posebno u vrijeme žestokih kritika drugih svjetskih sila, kažu analitičari.
“Peking je jasno stavio na znanje da im nije stalo do Khashoggijevog slučaja. Mohammed bin Salman dočekan je na crvenom tepihu kad je došao u Kinu”, rekao je Giorgio Cafiero iz Analitike zaljevskih zemalja, agencije za savjetovanje u vezi s geopolitičkim rizicima.
I sada Saudijska Arabija uzvraća uslugu tako što šuti o Xinjiangu. “Obje strane osjetljive su u vezi s kritikama na račun njihovih unutrašnjih politika”, rekao je Cafiero.
“I Kina i Saudijska Arabija imaju užasan historijat kad je riječ o ljudskim pravima i ne žele da se ikakva pažnja skrene na to.”
