PRIJAVA
Srebrenica je mjesto pamćenja i sjećanja na nevino ubijene ljude u Bosni i Hercegovini pred očima čitave Evrope, koja ih nije željela vidjeti, a ne vidi žrtvu jasno ni danas, jer šuti i okreće glavu na negiranje zločina genocida u Bosni i Hercegovini i veličanje i odlikovanje zločinaca, poručio je u Potočarima reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, javlja Anadolu Agency (AA).
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je klanjana dženaza-namaz za 19 novoidentifikovanih žrtava genocida u Srebrenici, a namaz je predvodio reisu-l-ulema Kavazović.
“Dvadeset i šesti put stojimo na ovome svetom mjestu naše tuge, naše boli, naših sjećanja i naših dova. Prošlo je dvadeset i šest godina od kada su krvoloci, što imaju imena i prezimena, jasnu i nedvosmislenu ideologiju, plan, organizaciju, strategiju i zločinačku namjeru, počinili genocid u Bosni i Hercegovini i u ovoj pitomoj dolini, u ovom dženetu na zemlji, u drevnoj Srebrenici”, kazao je Kavazović u obraćanju nakon dženaze, te nastavio:
“Od tada, mi Bošnjaci, svoje vrijeme brojimo od tog strašnog zločina, pamteći svaku nevinu žrtvu, ali i svakog zločinca i čekamo pravdu. Zlo genocida u Bosni i Hercegovini se nije slučajno dogodilo. Ono je bilo planski razrađeno i izvedeno. To zlo je prikrivano, negirano i veličano svih ovih godina. Ono je duboko i žilavo, a nije ga lahko savladati. Njegov otrov će još dugo kolati ovim prostorima.”
Ipak, kako je kazao, vjeruje da će vremenom obični mali ljudi, koji su bliži jedni drugima, naći načina da prezru počinitelje i odbace zlo iz svog duhovnog bića, vraćajući se moralnim vrijednostima.
“Siguran sam da prošlost, koja je teška, može biti i prilika da razumijemo jedni druge i da jedni drugima pomognemo, ako prihvatimo istinu kao vodilju. Svi dobri ljudi, sa svih strana, a posebno u Evropi, trebaju pomoći Bosni i Hercegovini i Srebrenici”, naveo je Kavazović.
Poručio je kako je Srebrenica bila i ostala “ne samo naše pitanje, pitanje naše savjesti i morala, već i pitanje morala i savjesti cijele Evrope”.
“Srebrenica je mjesto pamćenja i sjećanja na nevino ubijene ljude u Bosni i Hercegovini pred očima čitave Evrope, koja ih nije željela vidjeti, a ne želi vidjeti žrtvu jasno ni danas, jer šuti i okreće glavu na negiranje zločina genocida u Bosni i Hercegovini i veličanje i odlikovanje zločinaca”, rekao je Kavazović, te nastavio:
“I danas smo se okupili na mezarju u Potočarima, da se namazom i dovom sjetimo naših najmilijih. Svaka naša posjeta, obilazak ovog mezaristana, neprekinuti je živi razgovor koji traje i koji donosi smiraj dušama onih koji jedni za drugima žude. Mi vjerujemo da su naši šehidi živi i da se raduju našem dolasku i svakoj Fatihi koju im proučimo. Neka svaka naša posjeta našim šehidima bude naš zavjet da ćemo ostati okrenuti dobru i miru među ljudima. Neka to bude naš zavjet da nećemo dozvoliti da se tama naseli u našim srcima, da ćemo uvijek voljeti ljude kao braću i sestre, a zlo prezirati i boriti se protiv njega.”
Budimo uvijek svjesni Božijeg obećanja da je žrtvi ostavljena posljednja riječ – dova, i da između dove mazluma (potlačenog), onoga kome je zlo učinjeno, i Uzvišenog Boga nema perde, niti zastora, dodao je Kavazović.
“U ovom iznimnom trenutku našeg duhovnog uzdignuća, uputimo dove za sve nas, za naše najmilije, za žive i mrtve, za našu domovinu i narod u ovom danu sjećanja na braću i sestre, čiji životi su postali vječnost i vječiti zalog naših zemaljskih života”, poručio je Kavazović, završivši svoje obraćanje molitvom.
Nakon molitve Kavazovića uslijedio je ukop 19 žrtava genocida u Srebrenici.
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana u Memorijalnom centru Potočari je Azmir Osmanović koji je imao svega 16 godina kada je likvidiran. Konačan smiraj ove godine će pronaći još jedan maloljetnik Fikret Kiverić koji je imao 17 godina u momentu smrti.
Ove godine konačan smiraj naći će i jedna žena Zilha Delić. U momentu stradanja imala je svega 24 godine.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari bit će ukopani ove godine i otac i sin Hajro i Jusuf Aljić.
Najstarija žrtva koja će naći svoj konačni smiraj u Memorijalnom centru Potočari jeste Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine u času smrti.
U mezarju Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica ove godine bit će ukopani: Vejsil (Abdulah) Hamzabegović rođen 1939. godine, Muhidin (Mujo) Mehmedović rođen 1977, Fikret (Ramiz) Kiverić rođen 1978, Ramiz (Rizvo) Selimović rođen 1951, Esnaf (Zurijet) Halilović rođen 1976, Zilha (Edhem) Delić rođena 1971, Muamer (Osman) Mujić rođen 1976, Mehmed (Mustafa) Beganović rođen 1947, Hajrp (Ramo) Aljić rođen 1944, Jusuf (Hajro) Aljić rođen 1967, Zajim (Mujo) Hasanović rođen 1968, Asim (Husejin) Nukić rođen 1971, Azmir (Aziz) Osmanović rođen 1979, Nezir (Rešid) Dautović rođen 1969, Ibrahim (Suljo) Avdagić rođen 1950, Jusuf (Adem) Halilović rođen 1948, Salih (Džanan) Džananović rođen 1955, Meho (Salih) Karahodžić rođen 1939. i Husein (Ibrahim) Kurbašić rođen 1932.
U Komemorativnom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 88 žrtava za koje je stigao DNK nalaz o identitetu, ali te žrtve nisu zvanično identifikovale porodice.
Identifikovano je još 36 žrtava, ali porodice još nisu dale saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog oskudnih skeletnih ostataka ovih žrtava koji su do sada pronađeni.
Porodice dvije žrtve koje su dale saglasnost ove godine pa je potom povukle, odlučile su se za ukop posmrtnih ostataka njihovih najmilijih naredne, 2022. godine.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.
